Iako je poreski dug od 2010. godine u konstantnom porastu, a na kraju prošle godine iznosio je rekordnih 720 miliona eura, Poreska uprava je u periodu od 2013. do ove godine zatražila uvođenje stečaja u svega šest preduzeća, od čega je jedan zahtjev povučen, dok je na zahtjev Ministarstva finansija uveden stečaj u Kombinat aluminijuma.
Ukupan dug zbog koga je PU uvela stečaj u pet preduzeća iznosio je zanemarljivih 9,6 miliona eura, u odnosu na ukupan poreski dug.
Najveće povećanje poreskog duga od 101,75 miliona zabilježeno je prošle godine, što je bilo za 20 odsto više u odnosu na 2013. godinu, a stvarni iznos poreskog duga, nakon više različitih cifara saopšavanih u javnosti, utvrdila je Državna revizorska institucija, konstatujući da je PU obavijestila da je poreski dug krajem 2014. iznosio 551,92 miliona, ali da u taj iznos nije uračunat dug državnih organa, reprogram iz 2003, nerealizovana preusmjeravanja i naslijeđeni dug Saveznog ministarstva odbrane te da se radi o cifri od 720 miliona.
Poreska uprava je u 2013. uvela stečaj u privatno preduzeće Albona zbog poreskog duga u iznosu od 1,4 miliona eura. Iste godine, na zahtjev Ministarstva finansija uveden je stečaj u Kombinat aluminijuma zbog duga od 25 miliona eura garancija, koje je Vlada platila Dojče banci, da bi to preduzeće krajem februara prošle godine stečajna uprava prodala nikšićkoj kompaniji Uniprom, vlasnika Veselina Pejovića, koji je za imovinu te fabrike u dvije rate platio svega 14 od ukupno 28 miliona.
Prošle godine stečaj na zahtjev PU uveden je u Novinsko izdavačno preduzeće Pobjeda, u većinskom državnom vlasništvu, zbog 358,5 hiljada eura i u preduzeće Montevar Metalac zbog 377 hiljada eura poreskog duga i to nakon što su radnici štrajkovali glađu i nakon što je Investiciono-razvojni fond postao vlasnik dvije trećine preduzeća, jer je ta institucija, umjesto bivšeg vlasnika Nikole Furundžića vratila kredit Erste banci od 1,5 miliona.
U ovoj godini na zahtjev PU uveden je stečaj u FEP Piva, u kojem je IRF vlasnik 42,2 odsto akcija, a stečaj je zatražen zbog duga za neuplaćene poreze i doprinose u iznosu od oko milion. Uvođenjem stečaja u to preduzeće stavljena je tačka na privredu u Plužinama. Zahtjev za uvođenje stečaja u TV Vijesti, na zahtjev PU povučen je nakon što je ta televizija platila dug od 296.766 eura. Najnoviji stečaj na zahtjev PU uveden je u Jadransko brodogradilište, u većinskom državnom vlasništtvu, zbog duga od oko 6,5 miliona i to 30. juna ove godine.
Poreski dug preduzeća u stečaju i likvidiranih preduzeća, prema podacima PU, objavljenim u crnim listama dužnika, iznosi oko 180 miliona eura i radi se o dugu koji PU neće moći da naplati, jer se nakon prodaje imovine u najvećem broju slučajeva jedva isplate potraživanja radnika, dok manjinski akcionari i država, kao i povjerioci iz trećeg isplatnog reda, u najvećem broju slučajeva ostanu kratkih rukava.
PU nikada nije zatražila uvođenje stečaja u kompanije biznismena Dragana Brkovića zbog duga od ukupno 13 miliona eura, Panta Vučurovića, čije kompanije za poreze duguju 18,9 miliona, Zavoda za izgradnju Bara, bivšeg gradonačelnika Žarka Pavićevića, koji državi za poreze duguje 3,8 miliona.
Nezavisni poslanik Obrad Gojković smatra da se radi o političkim odlukama u slučaju kada aktuelna garnituira DPS-a ne može da sprovede svoje planove privatizacija.
– Onda se donose političke odluke koje se plasiraju preko Poreske uprave i tako se završavaju planovi pojedinaca iz Vlade. Potpuno je nepojmljivo da se uvede stečaj u Brodgradilište upravo na zahtjev PU, iako se zna da će to, ukoliko dođe do bankrota te kompanije, proizvesti štetu koja će se mjeriti desetinama, ako ne i stotinama miliona eura po Crnu Goru. Izgleda da su ovoj državi prioritet privatni interesi i nedavno sam i u parlamentu rekao da kada se zakoni pišu prema interesima pojedinaca, onda interesi pojedinaca postanu zakoni – rekao je on.
Gojković smatra da se radi o nastavku dešavanja iz proteklih godina, kao i veza između tzv. tajkunske biznis oligarhije i uticajnih političkih krugova.
– Mislim da se prvo nađe investitor, ali negdje zbog otpora radnika, negdje zbog rasporeda političkih snaga ne može da se odradi privatizacija po željama investitora. Pošto se čuju njegove želje i pošto se ugrade pojedinci iz državnog aparata, prelazi se u proces privatizacije gdje se ne biraju sredstva. Kao poslednjoj soluciji, kada ne mogu da nađu podršku javnog mnjenja, pribjegavaju uvođenju stečaja i tako odrađuju posao – rekao je Gojković.J.V.
Problematični Privredni sud i katastar
Nebojša Medojević (DF) istakao je da je Svjetska banka kao glavne probleme u naplati poreskih i drugih dugova označila Privredni sud i katastar.
– PU nema definisane kriterijume u vezi sa naplatom poreskog duga, pa se primjenjuju diskreciona ovlašćenja, što otvara mogućnost selektivne primjene zakona. DF cijeni da bi zakonom trebalo regulisati kriterijume i procedure za izbor metoda naplate poreskog duga. Ako neka fiirma ima dobar biznis plan i kvalitetne keš flou projekcije i garancije, država preko Razvojne banke i Fonda za rizična ulaganja treba da konvertuje poreski dug u kapital, uz kontrolu upravljanja, dok se dug ne vrati iz prihoda dužnika – rekao je on.
Medojević je istakao da Vlada nema ideju kako da naplati poreski dug, osim stečaja, što se selektivno koristi, jer se uporno zaobilaze tajkuni bliski DPS-u, koji su i najveći poreski dužnici.
– Posebno je opasna pojava da su ovi poreski dužnici istovremeno i najveći dužnici bankama i dobavljačima, pa su direktno odgovorni za krizu likvidosti finansijskog sistema – rekao je on.