U Crnoj Gori je trenutno van funkcije 20 hotela, sa ukupnim kapacitetom od 5.324 ležaja, zbog čega država godišnje gubi 30 miliona eura prihoda, od čega osam miliona direktih prihoda po osnovu PDV-a, poreza i doprinosa i dvije i po hiljade radnih mjesta.
–U priobalnom području van funkcije je sedam velikih hotela, sa kapacitetom od 3.667 ležajeva, a u sjevernom dijelu 13 hotela sa 1.657 ležajeva. Bez visoko kvalitetnih smještajnih kapaciteta, i to prije svega hotela kategorije četiri i pet zvjezdica, nemoguće je uspostaviti kvalitetan i održiv turizam – piše u informaciji o stanju uređenog prostora u 2014. godini koju je pripremilo Ministarstvo turizma.
U dijelu dokumenta koji se bavio hotelskom industrijom ne navodi se kojih je to 20 hotela van funkcije. Prema raspoloživim podacima, u pitanju su hoteli „Fjord” u Kotoru, „Galeb” i „Mediteran” u Ulcinju, „As” u Perazića dolu, Centar Igalo u Igalu (nedavno dobio upotrebnu dozvolu) i hotel „Park” u Bijeloj, koji je nedavno kupio vlasnik „Carina” Čedo Popović. Nepoznanica je da li se u sedam hotela ubraja i hotel „Tamaris”, koji je srušila Vektra Montenegro.
Na sjeveru su zatvoreni hoteli „Jezera”, „Planinka” i „Durmitor” na Žabljaku, „Šavnik” u Šavniku, „Piva” u Plužinama, „Berane” u Beranama, „Onogošt” u Nikšiću i mnogi drugi. Vlada je početkom 2013. godine preispitala sve privatizacije u hotelskoj industriji i najavila da će raskinuti ugovore sa mnogim kompanijama zbog nepoštovanja ugovora o privatizaciji. To je, međutim, ostalo samo na najavi.
Za Cenatr Igalo je potpisan aneks, koji je prema ocjeni Savjeta za privatizaciju poštovan. Isto je urađeno i za hotel „As”, ali taj ugovor nije raskinut iako Nega turs nije ispunila ni dio obaveza iz aneksa. U aneks su unesene imperativne raskidne klauzule, ali se sa vlasnikom Nedeljkom Gardaševićem i dalje ne raskida ugovor iako se na hotelu ništa ne radi već godinu dana. Ugovor o privatizaciji sa Nega tursom potpisan je 2002. godine.
Prema podacima Ministarstva turizma, u Crnoj Gori rade 373 hotela, sa kapacitetom 39.627 ležajeva. Sa pet zvjezdica je sedam hotela (977 ležajeva), sa četiri zvjezdice 106 hotela (12.799 ležajeva), sa tri zvjezdice je 137 hotela (9.280 ležajeva), sa dvije zvjezdice 92 hotela (1.083 ležajeva), a sa jednom zvjezdicom 38 hotela (5.488 ležajeva).
–Master planom turizma koji je usvojen 2001. godine, do 2010. je projektovana izgradnja novih kapaciteta u hotelima kategorije od tri do pet zvjezdica sa 50 hiljada kreveta, odnosno 100 hiljada kreveta do 2020. godine. U hotelima sa tri do pet zvjezdica ukupno je 23.056 ležajeva, nešto manje od 50 odsto planiranog strategijom do 2020. godine. Planskom dokumentacijom predviđena je izgradnja novih 130 hotela kategorije četiri i pet zvjezdica – piše u vladinoj informaciji.
Predsjednik Odbora za turizma Privredne komore Dragan Ivančević ocijenio je da su slabi hotelski kapaciteti jedan od najvećih limita za razvoj turizma kod nas.
–Razlog za to je pogrešna privatizacija hotela. Nijesu trebalo prodavati hotele kao objekte, već akcije preduzeća koja upravljaju hotelima. Sa vlasnicima hotela koji ne poštuju ugovore o privatizaciji treba ili raskinuti ugovore ili uraditi nešto kako bi hoteli bili izgrađeni. Država se kroz te ugovore nije zaštitila u slučaju da se investicija ne realizuje – rekao je Ivančević.
On je dodao da je bolje bilo da je umjesto prodaje pronađen model da se kroz dokapitalizaciju uđe u vlasničku strukturu hotela.
D.M.
Predug period povrata investicije
U Crnoj Gori se trenutno ne grade novi hoteli sa preko 200 soba, s obzirom da povrćaj investicije iznosi preko 18 godina, što nijedan investitor nije spreman da prihvati, piše u informaciji.
–Samim tim mora se obezbijediti ambijent u kome je povraćaj investicije takav da podstakne aktivnosti postojećih i dovede nove investitore. Pod prihvatljivim ambijentom podrazumijeva se onaj koji dozvoljava povrat investicije za 10 do 14 godina, što bi Crnu Goru svrstalo među zemlje sa prihvatljivim, ali nikako ekstremno brzim povraćajem. Ključnu ulogu u razvoju takvog ambijenta ima država , a naročito finansijski sektor – naveli su iz Ministarstva turizma.
)){kind=small}
