Kolegijum Državne revizorske institucije kojim je rukovodio Dragiša Pešić, dok je član bio Nikola Kovačević dao je negativno mišljenje na Izvještaj o reviziji završnog računa budžeta za prošlu godinu Opštine Budva, na čijem je čelu u tom periodu bio Lazar Rađenović.
DRI je utvrdila da završni račun ne daje istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka na gotovinskoj osnovi, kao i da Opština nije u materijalno značajnim aspektima uskladila poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima koji regulišu budžetsko poslovanje.
Opština je u završnom računu prikazala primarni suficit od 10,4 miliona eura, ali je zbog nepravilnosti revizijom taj iznos korigovan na 87 hiljada.
– Opština u velikom broju slučajeva nije vršila direktan transfer sredstava sa računa glavnog trezora na žiro račun dobavljača, već je obaveze zatvarala po ugovorima o preuzimanju duga, ustupanju potraživanja i kompenzacijama – navedeno je u izvještaju.
Preko glavnog računa nijesu evidentirani svi ugovori o preuzimanju duga, ustupanju potraživanja i cesije u iznosu od 3,4 miliona eura već su, nakon isteka fiskalne 2014. godine evidentirani samo u glavnoj knjizi trezora. Nije izvršen ni rebalans budžeta, uprkos značajnom smanjenju planiranih prihoda sa 49,7 na 33 miliona, koliko je ostvareno i što je 66,61 odsto plana, dok su izdaci iznosili 31,8 miliona, ili 63,96 odsto planiranih. Razlika između primitaka i izdataka iznosila je 1,3 miliona. Takođe, nijesu plaćene ni sve obaveze predviđene budžetom od 7,6 miliona. I pored toga što je, navodi DRI, Rađenović preusmjeravao sredstva potrošačkih jedinica u ukupnom iznosu od 3,44 miliona, garancije su ostvarene za 335,6 hiljada više od plana, a bankarske usluge i negativne kursne razlike za 1,6 hiljada eura više.
DRI navodi da su gotovo sve pozicije tekućih izdataka planirane u većem iznosu u odnosu na rebalans budžeta u 2013., pa je tako i prosječna neto zarada zaposlenih u 2014. planirana na 570 eura, značajno viša od prosječne zarade državnih službenika koja je u novembru 2013. iznosila 485 eura. Nije uvaženo ni mišljenje Ministarstva finansija o usklađivanju zarada i korekciji svih pozicija tekućih i kapitalnih izdataka, kako bi veći dio sredstava bio planiran za otplatu neizmirenih obaveza.
Revizijom je utvrđeno i da je Opština ustupila nepokretnost vrijednu 113 hiljada, bez saglasnosti Vlade, kao i da su izdaci realizovani iz tekuće rezerve za poslove koji u najvećem broju nijesu bili nepredviđeni izdaci.
Opština se kreditno zadužila i dala garancije u iznosu od 77 miliona eura, a stanje kredita, ne računajući garancije na kraju 2013. iznosilo je 67,4 miliona, od čega je u prošloj godini plaćeno 640 hiljada, a na kraju prošle godine kreditno zaduženje je iznosilo 67,8 miliona, od čega je za pojedine kredite izvršeno kapitalizovanje kamata. DRI je konstatovala da su krediti i ugovori o preuzimanju duga zaključivani bez saglasnosti Vlade ili da ta saglasnost po tim ugovorima nije dostavljena revizoru.
U izvještaju o budžetskom zaduženju iskazano je zaduženje po osnovu izdatih garancija od 2,44 miliona, a obaveze po garancijama na kraju prošle godine iskazane su u iznosu od 54 miliona. Međutim, DRI je utvrdila da su izdate garancije od 9,3 miliona, i to za VTE Desalanizacija morske vode prema Hipo Alpe Adrija banci u iznosu od 5,67 miliona, od čega je prošle godine plaćeno 769,9 hiljada, zatim garancija za TOB, koji je osnovala Turistička organizacija Budve i koji je u stečaju od prošlog mjeseca u iznosu od 3,5 miliona. Opština je ugovorom o jemstvu, bez saglasnosti Skupštine opštine i Vlade, garantovala za cjelokupnu obavezu TOB prema Budvanskoj rivijeri. Takođe, data je i garancija za Komunalno stambeno Budva kod Komercijalne banke od 112 hiljada, koja je otplaćena prošle godine. Ipak, na osnovu dostavljene dokumentacije DRI nije mogla da utvrdi obaveze po izdatim garancijama na kraju prošle godine.
Opština nije imala saglasnost ni za ugovor o preuzimanju duga od preduzeća DOO Komunalno prema Atlas banci u iznosu od 584 hiljade eura od 9. juna 2014. godine, za koji je Opština umanjila obaveze po računima Komunalnog. Pošto ugovor nije evidentiran u glavnoj knjizi trezora, prihodi i izdaci Opštine umanjeni su za taj iznos i to račun – pozajmice i krediti iz domaćih izvora i račun – ostali izdaci po osnovu otplate obaveza za komunalije. Opština nije imala saglasnost ni za ugovor o kreditu od 20. decembra 2011. u od 1,1 milion kod NLB Montenegrobanke, kao ni na ugovor sa Investiciono razvojnim fondom o odobravnju sredstava za refinansiranje obaveza za obveznice, koje su bez saglasnosti Vlade emitovane u 2012. u iznosu od 710 hiljada. Nakon što je data saglasnost da se Opštini izda državna garancija koja je stupila na snagu 2011. godine u iznosu od 29,25 miliona za projekat prečišćavanja otpadnih voda, opština je shodno tom ugovoru izdala VTE Essen garanciju na 66 miliona, bez saglasnosti Vlade.
U izvještaju je navedeno da je Opština Budva po osnovu prinudne naplate prošle godine platila 5,35 miliona eura.
J.V.
Sude se u 177 sporova
Opština Budva je stranka u čak 177 sudskih sporova čija je vrijednost procijenjena na 55,12 miliona, ali tim iznosom nije obuhvaćeno 25 sporova u kojima nije definisana vrijednost. Takođe, 11 zaposlenih nijesu ispunjavali opšte ili posebne uslove definisane pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji, koji se, između ostalog odnose i na položen ispit za rad u državnim organima, kao i objavljivanje javnog konkursa, dok su po ugovoru o djelu angažovana lica na poslovima kurira, evidencije rashoda, naplate boravišne takse, zastupanje pred Osnovnim sudom, iako ti poslovi predstavljaju redovnu djelatnost organa lokalne uprave. Ugovori su zaključivani ,,do završetka projekta”, a naknade su im isplaćivane za angažman iz 2012. i 2013. godine.
Plaćali telefon za 29 zaposlenih
Konstatovano je i da nijesu prenošena sredstva svim političkim partijama koje imaju odbornike u SO Budva, ni Fondu za obeštećenje, kojem je Opština bila dužna da uplaćuje 10 odsto prihoda od prodaje državne imovine, pa je dug prema Fondu na kraju 2013. iznosio 2,7 miliona, od čega je u 2014. prinudno naplaćeno 769 hiljada. Utvrđeno je i da je Opština plaćala korišćenje mobilnog telefona za 29 zaposlenih, koji na to nijesu imali pravo.
U izvještaj o neizmirenim obavezama nijesu uključene obaveze i zaduženja javnih preduzeća čiji je osnivač opština, a utvrđeno je i nepoštovanje Zakona o javnim nabavkama, odnosno sklapanje ugovora bez javnog oglašavanja i slaba ili nepostojanje nadzorne funkcije nad realizacijom tih ugovora.