Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila dokument Industrijska politika Crne Gore do 2020. godine, koji je po riječima državnog sekretara u Ministarstvu ekonomije Dragana Kujovića, jedna od obaveza definisana pregovaračkim poglavljem 20 – Preduzetništvo i industrijska politika.
Akcionim planom za 2016. godinu definisani su strateški ciljevi koji se odnose na konkurentnost industrije, unapređenje investicionog okvira za modernizaciju industrije kroz bolji pristup, raspoloživost i dostupnost finansijama, inovacije i preduzetništvo, kao i pojednostavljenje procedura za trgovinu i poslovni pristup domaćem i međunarodnim tržištima.
Za sprovođenje Akcionog plana obezbijeđeno je ukupno 268.532.425,87 eura i to nacionalni budžet 16,7 miliona, javni sektor 130,76 miliona, IPA 4,69, donatorski programi 168,5 i privatni sektor 116,18. Od ukupne vrijednosti sredstava javnog sektora najveći iznos je opredijeljen za finansijsku podršku Investiciono razvojnom fondu i to 83,75 miliona.
– Formirano je i koordinaciono tijelo za praćenje i sprovođenje industrijske politike i akcionih planova, koje ima obavezu da prati njenu realizaciju i o tome obavještava Vladu i EK, koja će o tome dati svoj stav – rekao je Kujović.
Vlada je usvojila i informaciju o projektu Ekonomska i reputaciona valorizacija kulturnog nasleđa Crne Gore.
Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović kazao je, nakon sjednice Vlade, da su definisani prioriteti koji se odnose na poboljšanje ukupnih hotelskih kapaciteta sa četiri i pet zvjezdica.
– Za manje od tri godine došlo se do broja od 30 hotela – rekao je on.
Usvojena je i informacija o Finansijskom ugovoru o donaciji između Ministarstva ekonomije, KfW-a i Crnogorskog elektroprenosnog sistema za izgradnju Transbalkanskog koridora.
– Država Crna Gora je izdala garancije, kao i sopstvena sredstva CGES-a, dok je Evropska unija iskazala spremnost za kofinansiranje ovog projekta putem granta, odnosno bespovratnih sredstava u iznosu od 25 miliona eura (20 odsto ukupne vrijednosti projekta) – navedeno je u informaciji.
Ukupna procijenjena investicija je 127 miliona, od kojih je 60 obezbijeđeno kreditnim aranžmanom potpisanim između Evropske banke za obnovu i razvoj i CGES -a, 25 miliona kreditnim aranžmanom potpisanim izmeđju KfW i CGES, 17 miliona sopstvenim učešćem CGES-a i 25 miliona bespovratnim sredstvima obezbijeđenim od EU. Obezbijeđena sredstva iz granta su na raspolaganju do 31. decembra 2024. godine.
Usvojena je i informacija o socijalnom programu za Jadransko brodogradilište Bijela. Uvođenjem stečaja u to preduzeće radni odnos je prekinut za 266 do tada stalno zaposlenih radnika, za koje je usaglašen socijalni program. Vlada je ranije dala saglasnost za isplatu otpremnina radnicima, nakon prodaje imovine tog preduzeća. Dio sredstava koja potražuje Vlada od tog preduzeća biće preusmjeren za isplatu otpremnina.
J.V.
Vlada ne da otpremnine penzionerima KAP-a
U vezi inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o izmirenju obaveza prema radnicima Kombinata aluminijuma koji su, usled stečaja preduzeća, ostvarili pravo na penziju, Vlada je dala mišljenje da navedeni zakon nije u saglasnosti sa Ustavom.
–Dodatno, mišljenja smo da ovaj zakon, u ovoj sadržini, nije moguće primijeniti. Sredstva u iznosu od 5,45 miliona eura za realizaciju ovog zakona su obezbijeđena u budžetu Crne Gore i to je nesporno, međutim, da bi se sproveo zakon, mora se primijeniti socijalni program. U jedinom važećem socijalnom programu za radnike KAP-a, koji su usled stečaja ostali bez posla, eksplicitno se navodi da se socijalni program rješavanja viška zaposlenih u KAP-u, Preradi i Kovačnici ne odnosi na radnike koji su po bilo kom osnovu stekli uslov za penziju i koji zasnuju radni odnos kod novih vlasnika KAP-a, Prerade i Kovačnice – navedeno je u mišljenju koje je potpisao ministar ekonomije Vladimir Kavarić.
Predlog Vlade je da Ustavni sud prihvati inicijativu za ocjenu ustavnosti tog zakona, za koji u Vladi smatraju da nije sprovodiv.