Vlada je usvojila energetski bilans za 2017. godinu, kojim je planirana proizvodnja u narednoj godini od 3.359 gigavat-sati (gVh) električne energije, što je za 9,8 odsto više nego od procjene ostvarenja u tekućoj godini. Osim proizvodnje, povećana je i planirana potrošnja za 6,2 odsto, na 3.473 gVh, pa će neto manjak električne energije u odnosu na potrebe bruto konzuma iznositi 114 gVh ili 3,4 odsto, piše u energetskom bilansu.
Iz Vlade su saopštili da je premijer Duško Marković na sjednici naveo da je Crna Gora dostigla potreban nivo proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora, što je obaveza iz procesa integracije u Evropsku uniju.
– Zaključujući ovu tačku dnevnog reda premijer je naglasio da će od potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i ministarke ekonomije zatražiti da Vlada energetski kompleks nadzire u cjelini, kako se ne bi događalo da pojedini privredni subjekti u većinskom državnom vlasništvu zarad povećanja sopstvene dobiti uzrokuju gubitke u drugim državnim privrednim društvima – piše u saopštenju.
U energetskom bilansu se navodi da potrebe potrošača za električnom energijom prevazilaze proizvodne mogućnosti Elektroprivrede, kako u energiji, tako i u snazi kapaciteta. Za realizaciju bilansa, kako piše, od bitnog značaja je neizvjesnost buduće potrošnje KAP-a i Željezare u 2017. godini, koji ograničava pouzdano planiranje konzuma, a samim tim i procjenu nedostajućih količina struje i naftnih derivata.
Od ukupne proizvodnje od 3.359 gVh, planirano je da Termoelektrana proizvede 41 odsto, HE Perućica 27 odsto, HE Piva 22 procenta, male HE tri odsto, a vjetroelektrana Krnovo šest procenata. Za vjetroelektranu je planirana proizvodnja od 198 gVh.
Planirana proizvodnja HE Perućica od 920 gVh je manja 9,4 odsto od procjene za ovu godinu. Isti slučaj je i sa HE Piva. Planirana je proizvodnja od 750 gVH što je 6,8 odsto manje nego od procjene za 2016.
Za razliku od te dvije HE, kod malih hidroelektrana je planirano povećanje proizvodnje za 66 odsto u odnosu na ovu godinu. Proizvodnju iz mHE plaćaju građani preko računa za struju. Veća proizvodnja znači i veću visinu naknade koju će plaćati domaćinstva. Koncesije za mHE imaju uglavnom firme čiji su vlasnici bliski sa DPS-om.
Proizvodnja TE Pljevlja je planirana na 1.386 gVh, što je za 19 odsto više nego od procjene za 2016. godinu.
Kada je u pitanju potrošnja, planirano je da direktni potrošači – KAP, Željezara i Željeznička infrastruktura potroše 870 gVh, što je 38,2 odsto više nego ove godine. Najveće povećanje se odnosi na KAP, koji će naredne godine potrošiti 779,6 gVh, što je 44 odsto više nego ove godine.
Planirani su i manji gubici u distributnivnoj mreži za deset odsto i na prenosnoj mreži od četiri procenta.
– Nabavku nedostajućih količina električne energije od 114 gVh blagovremeno će vršiti EPCG i direktni potrošači – piše u bilansu.
D.M.
Veća proizvodnja uglja i potrošnja nafte
U 2017. godini Rudnik uglja će za potrebe TE Pljevlja pripremiti 1,6 miliona tona uglja, što je 2,7 odsto više od procjene za ovu godinu, dok je za široku potrošnju planirano 24 hiljade tona uglja. Izvoz je planiran na 61 hiljadu tona, pa je ukupna proizvodnja planirana na 1,685 miliona tona. Za Rudnik mrkog uglja plan je proizvodnja 62 hiljade tona, što je za trećinu više nego u ovoj godini.
Kada su u pitanju naftni derivati, za potrebe potrošnje u 2017, planirana je 286.361,81 tona, što je za pet odsto više od procjene ostvarenja u tekućoj godini.