Vrijednost depozita Vlade je u poslednjih osam godina sa 183 miliona eura pala na samo 5,5 miliona eura, pokazuju podaci izvršne vlasti iz završnog računa budžeta za 2016. godinu. Prije osam godina, 2009. godine, depoziti su bili na najvišem nivou od 2004. godine i tada su osim Vlade depozite imali i Fond PIO, Fond za zdravstveno osiguranje, kao i Fond za razvoj, koji je početkom 2010. godine transformisan u Investiciono-razvojni fond i konstituisan kao akcionarsko društvo, te od 2010. godine nijesu uključeni u kretanje vladinih depozita. Oni su 2009. godine imali skoro 16 miliona depozita.
Depoziti su deponovana novčana sredstva kod banke ili drugog lica za obezbjeđenje ili učvršćenje određenih poslovnih aktivnosti, a od 2010. godine samo ih ima Vlada. Fondovi su depozite imali do 2010. godine. U stanje depozita nije uračunato zlato koje je založeno za kredit kod Kredit Svis banke i trebalo bi da bude vraćeno tokom ove godine.
Prema podacima Vlade, depoziti su 2004. godine iznosili 34,2 miliona, od čega je Vlada imala 13,4 miliona. Godinu kasnije su povećani na 113,6 miliona, od čega je udio depozita Vlade bio 51 milion eura. U godini kada je Crna Gora izglasala nezavisnost depoziti su porasli na 119,7 miliona, najviše zbog Vlade koja ih je povećala na 58 miliona. Godinu kasnije Vlada je povećala depozite na 91 milion, a ukupno su iznosili 166,7 miliona.
Nakon četiri godine rasta depozita, uslijedio je prvi veći pad. Naime, 2008. godine depoziti su pali na 96,6 miliona, od čega su depoziti Vlade pali za 60 miliona, a Fonda za razvoj osam i po miliona. Nakon velikog pada, uslijedio je i veliki rast i 2009. godine je dostignuta suma od 183 miliona eura depozita. Vlada je u toj godini podigla depozite za čak 107 miliona.
Od 2010. godine nema više Fonda za razvoj na listi depozita države, a svi ostali fondovi više nisu imali ni eura depozita, već se sve svodilo na depozite Vlade. Te godine depoziti države su iznosili 102,2 miliona, što znači da su depoziti Vlade pali za 35 miliona.
Godina ekonomske krize žestoko se odrazila i na depozite države, pa su 2011. godine pali na 21,8 miliona, što je 80 miliona manje. Zatim su u 2012. iznosili 20,9 miliona, da bi 2013. pali na 6,8 miliona. U 2014. i 2015. godini depoziti su rasli na 12,2 miliona, a poslije i na 19,8 miliona, da bi u 2016. godini opet pali i došli na najmanji nivo u poslednjih 13 godina. Trenutno iznose 5,5 miliona eura.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić je naveo da su se depoziti države sveli na dnevnu likvidnost.
– Podaci o drastičnom padu depozita me ne čude, ako znamo da se u poslednjih desetak godina javni dug povećao za dvije milijarde, odnosno skoro pet puta. Budžet države iznosi dvije milijarde. Prije deceniju je javni dug bio 30 odsto BDP-a, a sada je oko 70 procenata, što samo govori o načinu na koji se upravljalo državnom kasom – rekao je Lekić.
Prema njegovim riječima, u ovoj godini Vlada se zaduživala na mjesečnom nivou, a normalno je, kako je naveo, da će depoziti pasti, kada je budžet u manjku preko 600 miliona eura.D.M.