Ministarstvo finansija trenutno radi na izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalnih samouprava, gdje se pod pritiskom opština, pokušava pronaći način da se povećaju prihodi opština, na račun povećanja procenta ustupanja poreza na dohodak fizičkih lica ili drugi način, kazali su za „Dan” iz Instituta alternativa (IA) i dodali da se lokalne samouprave i Zajednica opština u raspravama oko izmjena zakona isključivo bave prihodima i načinima za njihovo povećanje, dok se rashodi i njihova racionalizacija ne pominju.
– Ukoliko na državnom nivou imamo mjere sanacije i restriktivnu fiskalnu strategiju, smatramo da su i lokalne samouprave i njihove službe u obavezi da urade isto – obavežu se na aktivniji rad lokalnih službi u ubiranju prihoda i mjerama smanjenja rashoda – izjavio je za „Dan” predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk.
Osim Zakona o finansiranju lokalnih samouprava, Muk je naveo i da je u vladinoj proceduri nova verzija DPS-ovog predloga Zakona o prestonici iz 2013. godine, koju je formalno iniciralo Ministarstvo javne uprave, kojim će se jednoj od finansijski najneodgovornijih lokalnih samouprava, Cetinju, dati na raspolaganje dodatnih osam do deset miliona eura, pod plaštom patriotizma i vrednovanja istorijskog značaja grada.
– Planirano izdvajanje za razvojni fond prestonice jednako je ukupnom iznosu efekta mjera uštede na rashode koje nosi predlog fiskalne strategije na godišnjem nivou – istakao je Muk.
Institut alternativa, kako je naveo, ima ozbiljne sumnje da lokalne samouprave koje su potpisnice ugovora o reprogramu, osim izmirivanja obaveza iz reprograma na mjesečnom nivou, istovremeno ne izmiruju redovne poreske obaveze na lična primanja, u nekim slučajevima i više od godinu dana.
– S druge strane, uoči lokalnih izbora koji nas čekaju ove i naredne godine, vidimo jasne korake ka neopravdanom povećanju prihoda lokalnih samouprava od strane Vlade – ukazao je on.
„Dan” je u vezi s tim navodima potražio odgovor iz Poreske uprave (PU). Na pitanje da li sve opštine koje su potpisale ugovor o reprogramu poreskog duga na 20 godina 2015. godine redovno izmiruju tekuće poreze na lična primanja, odgovoreno nam je da većina servisira i tekuće i kreditne obaveze, uz eventualna mala kašnjenja.
– Kod opština Plav i Ulcinj evidentno je značajnije kašnjenje u izmirivanju tekućih obaveza, te se drugopomenuta obratila zahtjevom za reprogram poreskog duga u iznosu od 1,38 miliona eura. Zahtjev je odbijen u skladu s odredbama Zakona o reprogramu, koji predviđa da se reprogram ne može odobriti, između ostalog, opštinama – saopštili su „Danu” iz PU, čiji je direktor Miomir M. Mugoša.
Sa izmirivanjem tekućih obaveza, kako su kazali, kasnilo je 59 lokalnih preduzeća i ustanova, koji su se obratili sa zahtjevom za reprogram poreskog duga u ukupnom iznosu od 11,9 miliona. Za njih su donijeta rješenja o reprogramu, u skladu s kojima obaveza izvršenja jednokratne uplate dospijeva sredinom avgusta.
Iz PU su nam kazali da sve opštine, od ukupno 16, koje su potpisale ugovor o reprogramu poreskog duga relativno redovno izmiruju obaveze po ugovorima, odnosno dospjele rate po reprogramu.
– Lokalne samouprave sa kojima je država potpisala ugovore o reprogramu poreskog duga do sada su platile 5,57 miliona eura – precizirali su iz PU.
Dug opština, prema poslednjim podacima Ministarstva finansija je 175,75 miliona eura. Na čelu tog resora je Darko Radunović.
D.M.
Traže detaljne podatke
Institut alternativa je u susret raspravama o ova dva zakona, od PU tražio detaljne podatke o tome koliko su lokalne samouprave kao i njihove javne službe, uplatile poreza i doprinosa u prethodnih nekoliko godina.
– Ne možemo se zadovoljiti površnim i opštim odgovorima kada je u pitanju poštovanje poreskih obveza lokalnih samouprava – rekao je Muk i dodao da je prošlo tačno godinu dana od objavljivanja zvanične informacije o tome koliko opštine poštuju ugovore potpisane sa Ministarstvom finansija.
– Vrijeme je da ministarstvo, prije nego što se upusti u povećanje prihoda lokalnih samouprava, objavi novi izvještaj koji bi ovog puta bio dopunjen i informacijom da li su ove lokalne samouprave (i njihove javne službe, preduzeća ustanove) ažurne u izmirivanju tekućih obaveza prema državi – naveo je Muk.
Institut alternativa godinama prati lokalne finansije i održava portal mojgrad.me, na kojem su predstavljeni budžetski podaci svih opština.