Velike kompanije sve češće traže izlaz iz regiona, a tome svjedoči i odlazak norveškog telekomunikacionog diva Telenor, koji je prodao svoje kompanije u Srbiji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Bugarskoj češkoj PPF grupi za 2,8 milijardi eura. Takođe, fancuska bankarska grupa Sosijete ženeral najavila je da će napustiti region kroz prodaju svojih banaka u Srbiji, Crnoj Gori i Bugarskoj.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je sudbina malih država da nezavisnost imaju kao političku kategoriju, ali kao ekonomsku, nažalost, sve manje.
– Nema male države koja nije u sjenci nekog velikog zaštitnika. Luksemburg, Monako, Andora, Malta – sve one imaju jake ekonomske mentore. Tako treba i mi da uradimo. Ali, nažalost, nama je politički bliža sirotinjska panslovenska opsesija nebesima i kultomanija nego racionalni pristup „ko da više” – kazao je Drecun.
Kada je riječ o Telenoru, smatra da tržište Balkana kompaniji nije atraktivno u uslovima pada prihoda od GSM operacija, pa su njihove analize pokazale da je bolje napraviti kapitalnu dobit nego ući u neku neizvjesnu trku sa troškovima uvođenja novih proizvoda.
– Telenor na našim prostorima pruža znatno uži spektar usluga nego u Skandinaviji, a da bi opstali ovdje, morali bi da ulažu mnogo u televiziju, internet i ostale komplementarne usluge – naglasio je Drecun.
Tvrdi da je kompanija izvukla desetine puta više od uloženog i da im je cost benefit analiza pokazala da treba da prodaju djelove grupe.
– Ne vjerujem da su njihovi razlozi vezani za Crnu Goru, jer odlazi i iz Srbije koja je deset puta veće tržište od Crne Gore, već se radi o padu te vrste biznisa u svijetu – smatra Drecun.
Ocijenio je da je rizik poslovanja Sosijete ženeral u Crnoj Gori mnogo veći od benefita koji ima ta bankarska grupa.
– Zato vjerovatno razmišljaju o odlasku, jer podaci o poslovanju govore da je banka samoodrživa i da posluje bez problema. Aktiva Sosijete grupe je oko 1.500 milijardi dolara, tako da crngorska ćerka sa cca 500 miliona eura aktive, što čini statistički nebitnih cca 0,03 odsto cijele grupe, nije toliko značajna ako nema nekih nebankarskih strateških interesa – kazao je Drecun.
Zbog toga je, kako navodi, razumljivo što najveće banke ne dolaze u Crnu Goru.
– Naša stimulacija za otvaranje banaka je vrlo rigidna, jer su nam je drugi diktirali, pa se danas na banke koje posluju u Crnoj Gori i u svijetu gleda sa nekom prizmom koja daje drugo svjetlo od onoga u razvijenim zemljama – zaključio je Drecun.A.Đ.