Poslanici vlasti pripremaju se da kroz zakon omoguće nove poreske olakšice za privilegovane investitore, bliske Demokratskoj partiji socijalista (DPS), smatraju u opoziciji. Radi se o poreskim olakšicama koje se daju kroz novi Predlog zakona o porezu na nepokretnosti, o kojem je juče počela rasprava u Skupštini. Poslanici opozicije navode da se novim zakonskim rješenjima omogućava diskriminacija privrednika, koji posluju na sjeveru Crne Gore, jer poreske olakšice tretiraju investitore na „prioritetnim turistički lokalitetima”.

Raško Konjević (SDP) je istakao na član 12 – poreske olakšice.

– Mislim da je to suštinska motivacija ovog novog teksta, a da odluka Ustavnog suda daje samo razlog. Ovdje se vidi diskriminacija, jednako onako kako je to urađeno sa PDV-om. Dakle, u Crnoj Gori u zonama prioritetnog turističkog lokaliteta, u prevodu čitajte gdje se nalaze investitori, koji su najčešće bliski DPS-u, za ugostiteljske objekte kategorije četiri zvjezdice daje se olakšica od 30 odsto na porez, a za kategorije preko četiri zvjezdice daje se olakšica do 70 odsto – kazao je Konjević tokom jučerašnje rasprave i dodao da su vladajući poslanici dali investitorima olakšice da plaćaju manji PDV, a sada im daju dodatnu poresku olakšicu da ne plaćaju porez na nepokretnost, kako plaćaju svi ostali građani.

– Vi smatrate da je vlasnik ugostiteljskog objekta u Budvi, Tivtu ili Herceg Novom nešto bolji, značajniji za ovu državu nego vlasnik hotela sa četiri zvjezdice u Bijelom Polju. Zašto diskriminišete ugostitelje, recimo u Bijelom Polju, poput Hilmije France, koji ima hotel sa četiri zvjezdice, je li vi on manje značajan od nekog inostranog investitora na Mamuli. Ova norma nije pravedna. Neko će zbog ovog zakona da plaća manji porez. Recite koji su to investitori – obratio se Konjević kolegama iz DPS-a.

Na njegove riječi reagovao je Boris Mugoša (SD).

– Priča oko diskriminacije, odnosno norma da se nekim hotelima da priopritet u odnosu na druge, definisana je još 2015. godine. Za ovaj zakon je glasala tada i partija, kojoj pripada gospodin Konjević. Mislim da nije u redu da za ono što ste glasali prije nekoliko godina, sad tvrdite da je diskriminacija – rekao je Mugoša.

Konjević je na to odgovorio da su oni glasali za član koji nema dio u kojem piše „prioritetni turistički lokalitet”.

– Bilo je tada bitno da hotel radi 12 mjeseci i nije bilo bitno gdje se on nalazi, bilo u Bijelom Polju ili na primorju. Sada se uvode olakšice samo za objekte na „prioritetnom turističkom lokalitetu” – rekao je Konjević.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović ocijenio je da se sa pravom može sumnjati na političku korupciju, u vezi novih zakonskih rješenja.

– Ovaj član ukazuje na to da se udovoljava velikim investitorima u prioritetnim zonama – kazao je Damjanović.

Ranko Krivokapić (SDP) kazao je da Vlada upravlja državnim resursima po uzoru na afričke države, umjesto po normama Evropske Unije (EU).

- To je afrički razvoj. Obraz smo davno prodali, a sa tim obrazom je pošla i obala. Nikakva filozofija nije naći investitora da zida na pjeni od mora. Ovdje se rasprodaje država, a sa takvima svako hoće da posluje - rekao je on.

Vl.O.

---

Kosovo ima veću minimalnu zaradu
Vladajuća koalicija juče nije htjela da podrži da se stavi na raspravu nekoliko predloga poslanika SDP-a, među kojima su debata o zakonskim rješenjima koja bi tretirala povećanje minimalnih zarada, smanjenje stope PDV-a sa 21 na sedam odsto na utrošenu električnu energiju, krizni porez.

– Minimalna zarada u Crnoj Gori je najmanja u regionu. Čak i Kosovo ima 250 eura minimalnu zaradu. Građani iz godine u godinu žive lošije. Ne može biti da smo najbolje rastuća ekonomija, a da nam je najniža minimalna zarada. Tu je i ozbiljan udar na egzistenciju građana – povećanje računa za struju. Hoćemo da smanjimo stopu PDV-a sa 21 na sedam odsto za utrošenju eliktričnu energiju, kao što su učinili Hrvati, koji su u EU – rekao je, između ostalog, prije glasanja Konjević.


Veliki projekti se ne kontrolišu
Ni predlog poslanika Aleksandra Damjanovića juče nije usvojen. On je tražio da se akt o dodijeljenoj državnoj pomoći za 2017. godinu stavi na dnevni red Skupštine na raspravu.

– Podsjetiću da smo na dugotrajno insistiranje i uz podršku na kolegijumu zaključili da nešto, što je pokušalo da se sakrije od poslanika i građana, svakako mora da dođe na dnevni red. Dana 18. decembra 2018. godine je dostavljen taj akt kršenjem svih propisa i rokova. U tom izvještaju je precizirano da je 19,7 miliona državne pomoći dodijeljeno 2017. godine. Bitno je da znamo kako se ta velika suma dijelila, da li je to bilo zakonito, efektivno i efikasno – rekao je Damjanović.

Od tog iznosa je svega 3,2 miliona eura otišlo na sjever, koji je nerazvijen.

– Kome smeta da se vidi zašto su sredstva otišla MB Turistu sa Žabljaka, Ski resortu Kolašin 1450, Carinama, Hemomontu, Mesoprometu, Pelengić trejdu itd – kazao je on.

Istakao je da parlament ne vrši svoju funkciju.

– Još nijesmo formirali privremeni odbor za kontrolu projekta Kraljičina plaža, Mamula. Pojma nemamo šta se tamo radi. Nemamo izvještaje ni šta se radi u Kumboru, Porto Novom, ni za 2017. ni za 2018. godinu – kazao je Damjanović.



”Vi smatrate da je vlasnik ugostiteljskog objekta u Budvi, Tivtu ili Herceg Novom nešto bolji, značajniji za ovu državu nego vlasnik hotela sa četiri zvjezdice u Bijelom Polju, rekao je Konjević