Socijaldemokratska partija (SDP) predložiće usvajanje posebnog zakona leks specijalis kojim bi bilo onemogućeno bankama da građanima i privredi u periodu moratorijuma otplate kredita obračunavaju kamatu.

– Još jednom pozivamo Vladu, kako bi reagovali blagovremeno, da to učini odmah i zaštiti građane i privredu od ovakvog ponašanja banaka. I Privredna komora je tražila da se ukine obračunavanje kamata tokom moratorijuma – naveo je u saopštenju potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković.

Namjeru banaka, koje su prošle godine od ovih građana i privrede zaradile 50 miliona eura, da u periodu krize uzmu još 20 miliona eura kamata od onih koji jedva preživljavaju ili im je u potpunosti zabranjen rad vidimo kao nevjerovatni bezobrazluk, kazao je on.

– Ovo pokazuje odsustvo ikakve mjere u trci za ekstra profitom, nepostojanje minimuma osjećaja za „muku” u kojoj su se našli klijenti. Iz Centralne banke još poručuju da je to što će banke obračunati, a kasnije naplatiti 20 miliona kamata više nego da je stanje redovno, mjera solidarnosti bankarskog sektora sa crnogorskim građanima i privredom u uslovima epidemije virusa korona. U situaciji kada se guvener Centralne banke ponaša kao portparol komercijalnih banaka obaveza Vlade je da zaštiti građane i privredu. Ukoliko Vlada to ne učini na našu više puta ponovljenu inicijativu, sada i javni poziv Privredne komore, poslanici SDP-a će već naredne sedmice u skupštinsku proceduru predati zakon koji onemogućava ovakvo ponašanje – zaključio je Zeković.

Moratorijum je jedna od mjera Vlade koju je za sada prihvatilo 62 hiljade klijenata, čime je odgođena otplata 1,3 milijarde eura. Kamata, koju bi klijenti platili tokom moratorijuma, banke će obračunati i nakon isteka moratorijuma dodati na ukupan dug. Nakon toga će klijent dobiti novi plan otplate, sa uvećanom ratom zbog dodatne kamate.

D.M.





Boks

Pejaković: Ne ostvarujemo ekstra profit

Banke ne ostvaruju ekstra profit, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković povodom reakcija na ponašanje banaka u periodu pandemije, odnosno moratorijuma na otplatu kredita.

– Kako možemo pričati o ekstra profitu kada nema povećanja nominalne kamate, nema obračuna zatezne kamate, nema naplate za obradu novog anuitetnog plana. Kamata nije čista dobit banaka, već prinos po kamati služi za podmirenje svih obaveza, od cijene novca iz kreditnih linija, plaćanja depozita, do operativnih i regulatornih obaveza – rekao je Pejaković u saopštenju.

O kamati na kamatu se, kako je naveo, može pričati kada imate docnju u otplati kao klijent. Onda se vrši presjek potraživanja glavnica + kamata + troškovi sudski ukoliko dođe do suda i u skladu sa presudom suda se obračunava kamata na utuženi iznos.

On je kazao da je od 62 hiljade klijenata koji su zatražili moratorijum, 22 hiljade klijenata koji su na budžetu države i čija primanja nisu upitna.

– Moratorijum u kombinaciji sa mjerama Vlade, u kratkom roku dale su kvalitetan predah pravnim licim od kreditnih obaveza i obaveza prema državi po porezima i doprinosima za zaposlene – rekao je on.

Naglasio je da se u periodu moratorijuma ne naplaćuje ni kamata ni glavnica, a zabranjen je obračun zatezne kamate.

– Nakon isteka moratorijuma, nominalna kamata koja pripada glavnom dugu u periodu mirovanja se dodaje na stanje duga na početku moratorijuma i pravi se novi anuitetni plan. Kroz konkretan primjer CBCG na gotovinski kredit od 5.000,00 eura, na rok od osam godina u novom anuitetnom planu, klijent ima za kompletan preostali period uvećanje na mjesečnom nivou rate od 1,09 eura, što je manje nego cijena kafe u podgoričkom lokalu – zaključio je Pejaković.

---