Hrvatska kompanija „Kylin Prime“, koja se povezuje sa kontroverznim Erikom Mohorovićem, prijavila se na javni poziv Sekretarijata za razvojne projekte za izbor agenata za posredovanje prilikom apliciranja za sticanje crnogorskog državljanstva. Mohorović, koji je ranije bio na čelu hrvatske Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), optužen je za prevaru tešku oko 16,4 miliona hrvatskih kuna, odnosno sadašnjih 2,2 miliona eura.

Hrvatski „Večernji list“ 2012. godine pisao je da je Mohorovićev bivši poslodavac – norveška kompanija „Verdispar“ podnijela dvije tužbe za prevaru – jednu tešku 357.011 tadašnjih kuna, a drugu čak 16,1 milion kuna, što je ukupno oko 2,2 miliona eura. Tako se Mohorović, koji je u to vrijeme kao direktor hrvatske agencije upravljao državnom imovinom vrijednom oko 42 milijarde kuna, našao pod teškim optužbama Norvežana, za koje je radio do 2010. godine. Od 2007. do 2010. godine bio je direktor u „Verdispar International“, hrvatskoj firmi norveškog investicionog fonda EELD, koji je imao velike planove ulaganja u razvoj nekretnina u Hrvatskoj. U finansijskom izvještaju za 2011. „Verdispar International“ pod stavkom sudski sporovi navodi se tužba protiv Mohorovića zbog povrata 357.011 kuna neutemeljene isplate.

Eirik Forthun, direktor EELD-a, za „Večernji list“ je 2012. godine potvrdio da je tužba koja se tiče spornih 357.011 kuna protiv Mohorovića podnesena 2011. godine. Forthun je tada istakao da je Mohorović odlazeći iz firme „Verdispar International“ sam sebi isplatio otpremninu u iznosu od šest neto plata.

– Mohorović je potpisao sporazum o prestanku radnog odnosa i menadžerski ugovor sa samim sobom i on je odobrio taj iznos za sebe, bez ikakvog znanja ili odobrenja takvog sporazuma i isplate iz uprave i odbora u Oslu – kazao je Forthun. Mohorovića bivši poslodavci optužuju i da je bez njihovog dopuštenja kupio zemljište u hrvatskoj Županji, zbog koje su tražili od njega odštetu od 16,1 milion kuna. U tom slučaju Norvežani su Mohorovića teretili da je ugovorio kupovinu građevinskog zemljišta, podigao kredit i platio dio iznosa za to zemljište uprkos tome što je uprava firme u Oslu odbila predlog da se to zemljište kupi.

U izvještaju norveške firme pisalo je da su Mohorović i još dvije odgovorne osobe, nakon što su otkriveni u sumnjivom poslu oko zemljišta u Županji, dobili otkaz. Nije poznato šta je epilog spora norveške firme i Mahorovića.

Na javni poziv za izbor agenta za posredovanje prilikom apliciranja za sticanje crnogorskog državljanstva kroz investicije stigle su 22 prijave iz 13 država, od čega su četiri od firmi iz Crne Gore.

Na toj listi su tri firme iz Crne Gore – Vip rezidensi, Artemon, Apeks kapital partners, ali i advokat Ratko Pantović iz Tivta.

Vl.O.

---

Cijena od 350 do 550 hiljada
Program ekonomskog državljanstva je startovao 1. januara, a trebalo bi da traje tri godine. U tom periodu maksimalno će moći da se proda 2.000 pasoša. Crnogorsko državljanstvo koštaće od 350 do 550 hiljada eura. Apliciranje će koštati 100 hiljada eura, što znači da će se samo od toga inkasirati 200 miliona eura. Ostatak od 250, odnosno 450 hiljada eura novi državljanin moraće da uloži u jedan od razvojnih projekata u Crnoj Gori.

Osim Kulin prajma, prijavilo se još 17 kompanija. Tri iz Kine, po dvije iz Velike Britanije, Malte, Ujedinjenih Arapskih Emirata. Na listi prijavljenih agenata su i poznata imena poput Henli i partnersa i Artona. Sekretarijat za razvojne projekte trebalo bi do polovine marta da donese odluku o izboru agenata koji će posredovati u poslu prodaje crnogorskog državljanstva.