Piše: Dragiša DOŽIĆ
Rusiji i Vladimiru Putinu, ukrajinskom krozom, bačena je u lice rukavica, koju oni nijesu mogli ignorisati, pisali su ruski mediji. Moskva se našla pred dilemom da li da pristane na ulogu trećerazredne sile, čiji se interesi ne poštuju ni u njenom najbližem okruženju ili da pruži adekvatan otpor. Uslijedilo je ovo drugo, pa je Putin, preko noći, za Zapad, od heroja, postao „diktator i tiranin, novi Hitler i kaspin”.
„Izgleda da je Rusija za Zapad dobra samo kada je slaba i kada ne brine o svojim interesima i sunarodnicima. Dok, s druge strane, čim stane na svoje noge, postane jača i pretenduje da brani svoje interese van svoje teritorije, mišljenje o njoj i njenim liderima se promijeni u tren oka”, primjetio je predsjednik Putin. Očigledno da je u pitanju surovi plan da se Rusija blokira i zaustavi njen ekonomski i politički uspon.
Odmjerena rekacija Putina pokazala je volju da se nakon Krima potraži zajedničko i kompromisno rješenje za Ukrajinu, što je povod za lično prispitivanje zapadnog kursa, umjesto daljih pritisaka i sankcija. Konfrontacija sa Zapadom se nastavlja i sve su prilike da će potrajati, jer se ignorišu glasovi razuma i velike diplomatske pameti, poput bivšeg amaričkog sekretara za spoljne poslove Henrija Kisindžera. Prema izvještajima agencija, Putin je rekao: „Aneksija Krima bila je dobro osmišljena i strateški isplanirana odluka”. „Rusija je uvijek smetnja kada se bori za svoje nacionalne interese. Istina je na strani Rusije, a tada smo jači jer smo u pravu, a kada je u pravu Rus je nepobediv” – prenio je Tanjug Putinove riječi.
Kao posledica ukrajinske krize i zavođenje ekonomskih sankcija Rusiji od strane EU i Amerike, konfrontacija između Rusije i NATO-a sve je žešća. NATO pritiska, Rusija odgovara. Sjevernoatlantska alijansa i Moskva gotovo da ne biraju sredstva. Upućuju se oštre riječi i optužbe, izvode se provokativne vojne akcije, zvecka se oružjem u pograničnim oblastima i to je samo dio arsenela koje obje strane koriste, pojačavajući pritisak na neprijatelja. Utisak je da su događaji u Ukrajini bili samo povod da na površinu izbije, decenijama neprikriveno, neprijateljstvo između dva suparnika NATO i SAD, na jednoj i Rusije, na drugoj strani. SAD smatraju da su Rusija i Kina danas najveće američke brige. Kina je za Ameriku ekonomski, a Rusija vojni problem.
Rusija ne planira da se izoluje od ostatka svijeta, već da zaštiti svoje nacionalne interese. Drugo, i među članicama EU postoji mimoilaženje u vezi sa ukrajinskom krizom i uvođenjem ekonomskih sankacija Rusiji. Pojedine članice EU trpe veliku ekonomsku štetu zbog uvođenja ekonomskih sankcija Rusiji, a s obzirom na obim spoljnotrgovinske razmjene s tim zemljama. I unutar država, među koalicionim partnerima, postoji polarizacija u vezi sa zavedenim sankcijama, kao što je slučaj u Njemačkoj. Vicekancelar i predsjednik Socijaldemokratske partije Sigmar Gabrijel se suočio sa ulimatumom Demohrišćana da podrži politiku kancelarke Angele Merkel i pojačane konfrotacije s Moskvom, umjesto „mekog držanja” prema Rusiji.
Češku delegaciji u Vašingtonu, koju su predvodili predsjednik Vlade i šef parlamenta, prilikom otkrivanja biste bivšem predsjedniku Vaclavu Havelu, nije udostojio da primi predsjednik SAD Barak Obama. Razlog za to je što je predsjednik Češke Zemah izjavio da ta država ne želi prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji, odbijajući time NATO trupe da pojačaju odbranu u vrijeme ukrajinske krize. Ovo su slučajevi koje nameće Amrika EU i drugim zemljama koje su članice samita G-20, pokušavajući da napravi „zid” prema Rusiji i izoluje je ekonomski, kako bi je natjerala na poslušnost.(Nastaviće se)
Niko ih nikad nije potčinio
Zapadni partneri su, kroz slučaj Ukrajine, udarili po sopstvenom principu demokratije, protjerali legalnu vlast, podržali ekstremiste i htjeli da ponize Rusiju i ruskojezično stanovništvo na teritoriji Ukrajine. To Rusija nije mogla dozvoliti, a predsjednik Putin im je poručio: „U istoriji nikada nikom nije uspjelo da potčini Rusiju.”
U usponu saradnja Moskve i Pekinga
Kometarišući zbivanja u Ukrajini, Vladimir Putin je rekao:
„Na Krimu se nije desilo ništa drugačije od onoga što se desilo na Kosovu i to je Međunarodni sud prihatio kao pravo na samopredjeljenje. Tamo je nezavisnost proglašena odlukom parlamenta. Na Krimu nije samo parlament donio odluku, već je i održan referendum. Reakcija Zapada je bila potpuno neodgovarajuća na ono što se desilo”.
Usložnjavanjem ekonomske i političke situacije u svijetu, danas se užurbano obavlja pregrupisavanje međunarodnih činilaca, traže se novi i sigurniji strateški partneri među razvijenim i jačim zemljama, a centri tih podjela su SAD i Rusija. U tom kontekstu imamo i intenziviranje saradnje između Rusije i Kine, posebno u oblasti vojne industrije. Saradnja Moskve i Pekinga je u usponu. Ove godine održaće se zajednički manervi u Pacifičkom region i Sredozemnom moru. Rusija i Kina su u istom frontu protiv Zapada. Lideri tih država sve češće razmjenjuju mišljenja o globalnim problemima i sklapaju ugovore i memorandume u različitim oblastima. Takav razvoj događaja, prema pisanju zapadne štampe, nije iznenađenje i posledica je oštrih kritika Zapada upućenih na račun dvije super sile, od ranije, a posebno poslije samita G-20 u Brizbejnu.