Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Sakrili prijavu za naplatu 3,4 miliona * Đukanović: Izbori nikad teži za DPS * Bojkot ako ne bude fer glasanja * I nekažnjavanje torture je tortura * Birajmo mir, a ne NATO * Turnir u stonom tenisu * Sakrili prijavu za naplatu 3,4 miliona
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 26-06-2016

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
N/A:
N/A

Vic Dana :)

- Čak Noris je samo jedan put pogriješio i to kad je mislio da je pogriješio.


- Čak Norisa je rodila tetka, jer niko nije smio da mu j... mater.


Kad Hrvat Srbinu kaže brate, kad Slovenci piće plate, kad se Crnogorci posla late, Makedonci dobiju veće plate, i kad sve to Bosanci shvate biće opet SFRJ brate.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2016-06-22 ALEKSANDAR ČUDAKOV: DJETINJSTVO I MLADOST A.P. ČEHOVA (1)
Kuća u kojoj je rođen Čehov u Taganrogi Dva lica grada Taganroga Doktor filoloških nauka Aleksandar Čudakov u svojoj knjizi „A.P. Čehov” otkriva nove detalje iz života književnika u djetinjstvu i mladosti. Pokazao nam je kako je od saradnika humorističkog časopisa izrastao veliki pisac, koji je otvorio novu stranicu u svjetskoj književnosti
Dan - novi portal
Pre­veo i pri­re­dio:VO­JIN PE­RU­NI­ČIĆ


Grad u ko­jem se ro­dio Če­hov bio je grad bez ne­kog ve­ćeg zna­ča­ja u Ru­skoj im­pe­ri­ji. Tač­no je da je u nje­mu svo­je po­sled­nje da­ne pro­ži­vio Alek­san­dar Pr­vi i Ta­gan­rog je ne­ko vri­je­me bio kao pre­sto­ni­ca dr­ža­ve. Sta­nov­ni­ci gra­da su se to­ga do­bro sje­ća­li. 19. no­vem­bra sva­ke go­di­ne gim­na­zi­jal­ci su se oku­plja­li na ko­me­mo­ra­tiv­nu sve­ča­nost u lo­kal­noj cr­kvi.
U toj cr­kvi je Če­hov kao osmo­go­di­šnjak pri­su­stvo­vao opi­je­lu N.V. Ku­kolj­ni­ka, auto­ra ta­da ču­ve­ne dra­me „Ru­ka Sve­vi­šnjeg je spa­si­la otadž­bi­nu”. Otac Če­ho­va je bio po­zna­nik sa po­koj­ni­kom. Sta­nov­ni­ci Ta­gan­ro­ga su Ku­kolj­ni­ka bo­lje zna­li po nje­go­voj bri­zi o lo­kal­noj že­lje­znič­koj pru­zi. Ali su se ve­o­ma ra­do sje­ća­li ču­ve­nog pje­sni­ka N.F. Šćer­bi­na, ko­ji se ro­dio u bli­zi­ni Ta­gan­ro­ga i za­vr­šio gim­na­zi­ju u tom gra­du, či­ja je ba­ka bi­la či­sto­krv­na Gr­ki­nja, ko­ja je do­šla iz Grč­ke još dok je ca­ro­va­la Ka­ta­ri­na Dru­ga. Stal­no su re­ci­to­va­li nje­go­ve sti­ho­ve: „Iako sam He­len iz Ta­gan­ro­ga...”
U gra­du se ži­vje­lo kao i svu­da. Ra­di­le su ka­fa­ne i du­ća­ni, vr­še­ne su smo­tre voj­ni­ka u gar­ni­zo­ni­ma za dr­žav­ne pra­zni­ke, jed­nom go­di­šnje su or­ga­ni­zo­va­ni va­ša­ri sa mno­go bu­ke i mu­zi­ke. Oko gra­da su bi­le pu­sta­re za­ra­sle u ko­rov. I ovaj grad je imao svo­je bes­po­sli­ča­re, ko­ji su se kre­ta­li naj­pro­met­ni­jim uli­ca­ma. To je bio luč­ki grad na ju­gu Im­pe­ri­je. Du­gač­ka Po­li­cij­ska uli­ca, u ko­joj se ro­dio Če­hov, jed­nim kra­jem je iz­la­zi­la na blat­nja­vi trg, a dru­gim na str­mu, vi­so­ku mo­r­sku oba­lu. Sa dru­gog spra­ta ku­će Mo­i­se­je­va, gdje su ži­vje­li Če­ho­vi za vri­je­me An­to­no­vih gim­na­zij­skih da­na, vi­dje­lo se luč­ko si­dri­šte. U je­ku ljet­nje plo­vid­be u lu­ci je bi­lo ti­je­sno za bro­do­ve i je­dri­li­ce iz ra­znih dje­lo­va svi­je­ta.
Ta­gan­rog je bio grad na mo­ru. 1874. go­di­ne, kad se ču­lo za pre­ten­zi­je Ro­sto­va da po­sta­ne cen­tar gu­ber­ni­je, „Azov­ski gla­snik” je ( 24.mar­ta) iz­ra­zio pro­test, jer je Ta­gan­rog, u stva­ri, već cen­tar bu­du­će gu­ber­ni­je. Ro­stov je za­ba­čen grad, po bro­ju sta­nov­ni­ka Ta­gan­rog ni­je ni­ma­lo ma­nji od nje­ga, a u bro­dar­stvu, sa uplo­vlja­va­njem stra­nih bro­do­va, ci­fra se pe­nje do bli­zu 12 hi­lja­da. Ino­stra­ni kon­zu­li ne­će na­pu­sti­ti Ta­gan­rog, a ka­pe­ta­ni bro­do­va, osta­vlja­ju­ći svo­je bro­do­ve sa po­sa­da­ma u si­dri­štu, ne­će se mo­ći mno­go uda­lja­va­ti od njih.
I u sta­ti­stič­kim iz­vje­šta­ji­ma o sta­nov­ni­ci­ma gra­da po sta­le­ži­ma po­sto­ji gru­pa­ci­ja – slo­bod­ni mor­na­ri. Po­mor­ska ško­la u Ta­gan­ro­gu, ko­ja je otvo­re­na 1874. go­di­ne, uče­ni­ci­ma za­vr­šnog raz­re­da iz­da­va­la je di­plo­me na­vi­ga­to­ra za lo­kal­nu plo­vid­bu.
Tr­go­vi­na na ve­li­ko je osta­vlja­la du­bok trag na či­tav ži­vot i po­na­ša­nje sta­nov­ni­ka gra­da. Obič­ni tr­gov­či­ći su se osje­ća­li kao da su tr­go­vač­ka ari­sto­kra­ti­ja.
Grad ni­je ži­vio sa­mo od tr­go­vi­ne, ne­go i od ogrom­nog kri­jum­ča­re­nja, ko­je je bi­lo sko­ro le­ga­li­zo­va­no. Ta­gan­ro­ški ve­le­tr­go­vac Va­lja­no (Če­hov ga je ve­o­ma če­sto po­mi­njao) uvo­zio je kri­jum­ča­re­nu ro­bu, ali ne u ko­fe­ri­ma sa du­plim dnom, već pu­nim bro­do­vi­ma. Za is­to­var te ro­be on je iz­najm­lji­vao tur­ske mo­tor­ne čam­ce.
Gr­ka je bi­lo mno­go. „Ta­gan­rog je car­stvo Gr­ka, pi­sao je V.A. Sljep­cov 1877. go­di­ne. Ta­gan­rog po­ma­lo li­či na Ki­jev, sa­mo što ov­dje ima pu­no Gr­ka. Gr­ci su ama­li, po­po­vi, gim­na­zi­jal­ci, za­na­tli­je. Čak su i nat­pi­si fir­mi na grč­kom”. Ogro­man dio tr­go­vač­kog pr­o­me­ta bio je u ru­ka­ma grč­kih ve­le­tr­go­va­ca. Ko­mer­ci­jal­nim bab­ka­ma su upra­vlja­li D. Pe­tro­ko­ki­no, E. Ska­na­vi, I. Ma­vro­gor­da­to. Bo­ga­ti Gr­ci su gra­di­li ras­ko­šne vi­le. Po­seb­no se is­ti­cao ve­le­lep­ni dvo­rac Al­fe­ra­ki sa po­zla­će­nim ki­po­vi­ma, sa ve­li­kom osvi­je­tlje­nom sa­lom za pje­vač­ke ho­ro­ve i mu­zi­ča­re, u ko­joj su bi­li ogrom­ni lu­ste­ri. U njoj je bi­la i jed­na so­ba za pri­je­me, ko­ju je ot­sli­kao ne­ki ta­li­jan­ski sli­kar. Če­hov je bio pri­su­tan u toj ku­ći, kao gim­na­zi­ja­lac za­vr­šnog raz­re­da, kad je ona pro­gla­še­na tr­go­vač­kim klu­bom.
Če­ho­vljev otac je od­lu­čio da dvo­ji­ci si­no­va, Ni­ko­la­ju i An­to­nu, omo­gu­ći da do­bi­ju grč­ko obra­zo­va­nje i oni su jed­nu go­di­nu pro­ve­li u grč­koj „Pa­ro­hij­skoj ško­li” Ni­ko­la­o­sa Vut­sin­sa, ko­ja je bi­la pri Car­kon­stan­ti­nov­skoj cr­kvi.
Lo­kal­ni ma­lo­gra­đa­ni su sma­tra­li da Gr­ci ob­ma­nju­ju la­ko­vjer­ne Ru­se. Me­đu­tim, to što su pri­ča­li ni­je bi­lo zlo­na­mjer­no. Grad je bio in­ter­na­ci­o­na­lan.
Na uli­ca­ma se raz­go­va­ra­lo na ra­znim je­zi­ci­ma. Za vri­je­me li­je­pih da­na, svi tro­to­a­ri onih bli­žih uli­ca lu­ci, bi­li su pre­pu­ni na­ro­da. Tu je bi­lo: Gr­ka, Tu­ra­ka, Fran­cu­za, En­gle­za i dru­gih na­ci­ja. Kad su Če­ho­vi ži­vje­li u ku­ći Tre­tja­ko­va, iz­nad du­ća­na Pa­vla Je­go­ro­vi­ča bio je ka­zi­no go­spo­di­na Tri­lja. Po­red nje­ga je bio ho­tel „Lon­don”, gdje je u to­ku no­ći svi­rao or­ke­star za da­me i ta­mo su do­la­zi­li mor­na­ri. Pri­ča­lo se da su tu vr­bo­va­li i od­vo­di­li dje­voj­ke za tur­ske ha­re­me.
(Na­sta­vi­će se)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"