PIŠE: Ljuboje Ž.Rondović
Hajduci su napali poblaćke Turke kod Boljanićkog visa, pravili zasjede iznad Bistrice pa su povlačeći se stigli u Šarance pred sam početak boja i izvijestili o turskoj vojsci. Prema V. Kneževiću, izvidnica Ristana Šarca poslata je iz Šaranaca. Turska vojska je izvršila raspored u Baricama. Glavnina, koju je činila turska vojska-bašibozuk, krenula je preko Stričine i Bistrice za Gornje Šarance. Masovno su se priključili Kolašinci, radi osvete Šarancima. Turska vojska je na čitavom putu činila zvjerstva stanovništvu. Rezerva, koju je većinom činila aktivna vojska-asker, ostala je na desnoj obali Tare, u Premćane, Bitinsko Polje i/ili Zaglavak kod Glibaća, da se priključi glavnoj vojsci kada ona kazni Šarance. Prethodnica turske vojske je izgleda stigla do Studenaca, pa su je porazili 18. avgusta borci Živka Šibalije. Uoči boja harambaša Mićo Gluščević vatrama je demonstrirao dolazak pomoći, da bi sa tim odvratio napad turske vojske. Po vremenu pokret i borbe se mogu dijeliti na dva dijela: prvo, prepadi na Rudancima, pa borbe koje počinju udarom na Brajkovači. One se mogu podijeliti na dva dijela, pa se sve može opisivati kao borba u tri faze.
Napad glavnim snagama turske vojske na Rudance predstavljao je iznenađenje, jer se očekivao na glavnom pravcu kod Lever Tare, Đurđevića Tare – Trešnjice i Premćana, i eventualno na sporednom pravcu na Gornje Šarance – Rudance, manjim snagama Kolašinaca. Kad se saznalo za prelazak većih turskih snaga od Stričine, snage straža na Tari zadržane su da prate razvoj situacije. Ostale snage odbrane okupljene su da pojačaju odbranu u Rudancima. Šarance su predvodili perjanik Rade Knežević i Zuko Raičević (Zuko od Aluge), Jezerace Živko Šibalić i Đoka Šaulić a hajduke Mićo Gluščević. Prikupljene snage bile su raspoređene u tri grupe. Na ulazu od Gomila sa južne strane, na Malim Gredama vjetropoljskim je Isak Rondović i Zuko od Aluge, a Rade Knežević i Mićo Gluščević su sa sjeverne strane na Kovačevcima pri Jelinoj Gori. Od Studenaca sa zapadne strane su Živko Šibalić i Đoka Šaulić sa Jezercima u kome je i četovođa Božo Krstajić.
Ujutro na Preobraženje, 19. avgusta po novom kalendaru, pokrenula se velika turska vojska od Knež–Dola, Kričačkog Polja i Konata, preko livada zaravnjenih Gomila. Pokretom konjice, sabljama i barjacima, pucnjima iz džeferdara, cikom i drekom, vriskom konja, odjekom truba i borija zadavao je strah. Kad je nastupanje tih snaga osmotreno i kad se u tom vremenu pronio lažni glas da je Omer-pašina vojska zauzela i Rijeku Crnojevića, nastupio je kritični trenutak. Nastao je strah i napuštanje položaja radi užurbanog sklanjanja familija i stoke u zbjegove. Ovo ne pominju, ni vojvoda M. Petrović, ni šaransko-jezerski izvori, jer to nije za gusle – umanjilo bi slavu pobjede. Isticanje tog čina nije sramota! To je proisticalo iz iskustava dotadašnjih borbi pri takvom odnosu snaga. Na položajima za izvođenje prvih čarki. ostalo je oko 100 boraca, čiji su značajni dio činili uskoci – hajduci.
Sve turske snage su ušle u Rudance i popalile kuće i savardake. Borbu su prvo započeli Zuko Raičević (Zuko od Aluge) i Isak Rondović, kad je turska vojska zapalila kuću kapetana Joksima Kneževića i kad ga je dozivao kapetan Hamza Mušović. Tada je Isak Rondović smrtno ranio sandžak-barjaktara Hasana Drndu: ,,puče puška vazda mu pucala/ i pogodi alajbarjaktara/ u kovije đe obrve veže”. Prema toj pjesmi, borba je započela na Zabrđskoj kosi. Kad su sve u Rudancima popalili, skupili su se na Međedovači, odakle su krenuli na Brajkovaču. Krenula je komanda sa manjim snagama i neometano stigla na Brajkovaču. Razvlačila se, ispružala kao zmija sa repom od Jeline Gore a sa glavom, tj. komandom na Brajkovači. Prema površini Jeline Gore, Rudanaca i Brajkovače, može se procijeniti da je na Brajkovaču stiglo oko 2000 turskih vojnika... (Nastaviće se)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.