Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Oprao 230 miliona, a Milo mu dao državljanstvo * Adžić: Pista loša, putnici nesigurni * Perović: Protest će biti prije 9. maja * Bošnjačka stranka protiv formiranja tehničke vlade * Premijera pitaju o švercu narkotika * Optužuju Opštinu da se odriče 16 miliona * Mimo licence primili 30 studenata, pa ih izigrali
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 24-04-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
BORIS BOGDANOVIĆ, POSLANIK DEMOKRATSKE CRNE GORE:
Branićemo Kotor svim demokratskim sredstvima i nećemo dozvoliti da se vrati u ruke onih koje smo pobijedili 2016. godine.

Vic Dana :)

Čovjek vrlo nesrećan u braku vraća se kući potpuno pijan.
Žena mu otvara vrata:
- Dakle!
Zamuckuje on i petlja jezikom.
- Ja zaista nemam sreće.
- Kako to? - pita ga žena.
- Cijelu noć sam pio da te zaboravim, a sada te vidim duplo!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-04-21 PATRIOTIZAM I DOBROČINSTVO MIHAJLA PUPINA (11)
Osnovao fond posvećen majci
VOJISLAV BUDO GLEDIĆ Osnovao fond posvećen majci U tekstu o Mihajlu Pupinu, koji objavljujemo kao feljton, publicista Vojislav-Budo Gledić nas podsjeća da je veliki naučnik ujedno bio i veliki srpski rodoljub, vjernik i humanista
Kada je posjetio svoju staru otadžbinu 1919. godine, nakon Prvog svjetskog rata, koji je ostavio tako teške i katastrofalne posledice u njegovom starom zavičaju, Pupin je nastojao da svoje iskustvo i znanje prenese svojim zemljacima. Uvidio je koliko je Novi svijet bio ispred starih patrijarhalnih odnosa i koliko pruža mogućnosti za razvoj evropskih država. Tako je dao i svoj doprinos i na tom manje poznatom području. Trebalo je upoznati zemljake i sa drugačijom
-Priredio: MILADIN VELjKOVIĆ

Amerikom od one kakvom su je ljudi zamišljali. U suštini, nije to bila država samo orijentisana na stvaranje materijalnog blagostanja i obezbjeđivanje što boljih fizičkih uslova egzistencije, već i svijet koji pruža mogućnost duhovnog uzdizanja. Takvu viziju Amerike Pupin lijepo i slikovito naziva usponom idealizma, a on ga je doživio punim duhom i bićem, pa je nastojao i da svoje zemljake sa njime upozna. To se posebno odnosi na njegovo poimanje naučnog stvaralaštva u okviru jednog dubljeg, svestranijeg i idealnijeg shvatanja i doživljavanja.

„Da nisam posjetio Beograd i Pančevo 1919. godine, ne bih bio podstaknut da mislim o pitanjima američkog idealizma, a posebno o idealizmu u američkoj nauci“, podvlači Pupin u autobiografiji. „Bilo je to u Beogradu i Pančevu, gdje sam dobio podsticaje koji su osvježili uspomene na moja iskustva sa Kolumbija koledža, Kembridža, Berlina, i moj profesionalni rad na Kolumbija univerzitetu. Poslije toga sam brzo sredio sve svoje misli i svoje iskustvo koje ima veze sa američkim idealizmom, posebno idealizmom u američkoj nauci.“

Kuda god je prolazio, gdje god bi gostovao, svugdje je sa velikim oduševljenjem, toplinom i svenarodnom zahvalnošću dočekivan i prihvatan. Tada je proglašen i počasnim građaninom Bleda 23. septembra, a Velikog Bečkereka (Zrenjanina) 28. septembra 1919. godine. Boravio je u Beogradu, Novom Sadu, Zagrebu, Ljubljani i u još nekim gradovima. Ogromno poštovanje i ljubav koje mu je narod iskazivao značili su za ovog znamenitog naučnika i genijalnog pronalazača više od svih akademskih i državnih počasti, kojih je, inače, imao u izobilju. Ponovo je došao u svoju staru postojbinu 1921. godine odazivajući se mnogobrojnim pozivima gradova, univerziteta, škola, a posebno rodnog Idvora.

Od zaista mnogih dobročinstava, fondova i drugih finansijskih i ostalih donacija, datih svojoj otadžbini, ovdje ćemo navesti samo one najznačajnije. Iz ljubavi prema majci, koju je bezgranično volio i cijenio, osnovao je poseban fond pri Srpskoj kraljevskoj akademiji. Odluku da osnuje fond u spomen svoje majke Pupin je donio još kada je dobio vijest o njenoj smrti u vrijeme kada se nalazio na postdiplomskim studijama u Berlinu. O tome on piše u autobiografiji:

„... Ima časova u životu kada jedino ljubav prema Bogu i prijateljstvo ljudi mogu da utješe čovjeka u trenucima velike tuge. Jednog dana, na početku zime te godine (1887), stiglo mi je pismo od sestre u kome mi javljala da naša majka nije više među živima. Tog dana sam se zavjetovao da ću sačuvati uspomenu na nju, najviše što može učiniti jedan smrtnik kao što sam bio ja.”

Dvadeset sedam godina kasnije, Srpska kraljevska akademija objavila je da će prihod od fondacije posvećene uspomeni na Olimpijadu Pupin iskoristiti tako da se velikom broju siromašne djece u Staroj Srbiji i Makedoniji pomogne u školovanju.

Prvo pismo Srpskoj kraljevskoj akademiji Pupin je uputio 4. juna 1914. g., u kome ističe i obrazlaže želju da osnuje novčano zavještanje u spomen svoje majke pod imenom „Fond Olimpijade Aleksić Pupin, iz Idvora u Banatu“. U tom pismu, pored ostalog, kaže se i sledeće: „Ja želim da izrazim blagodarnost mojoj materi, koja je pored teških žrtava mene uputila iz seoske škole u višu varošku školu, mada sama u svom djetinjstvu nije nikada vidjela ni seoske škole, niti je ikada imala prilike da izuči vještinu pisanja.“

Pupin je priložio 400.000 ondašnjih dinara, iz kojih sredstava je trebalo nagraditi 12 učenika sa po 100 i 12 sa po 50 dinara iz gimnazija u Skoplju, Štipu, Bitolju, Prilepu, Prištini, Prizrenu, Đakovici, Tetovu, Novom Pazaru, Peći i Debru. Pored toga, za dobre ali siromašne učenike trebalo je dati po 60 godišnjih stipendija u iznosu od po 100 dinara. Početak Prvog svjetskog rata je, međutim, odložio osnivanje navedenog fonda. Posle odgovarajuće formalne pravne procedure, Pupinova zadužbina, u obliku fonda posvećenog njegovoj majci, počela je zvanično sa radom 27. januara 1920. godine.

Posebno je želio da pomogne očuvanju, prikupljanju i bogaćenju narodnog i umjetničkog blaga srpskog naroda. Uvijek se brinuo da na kulturnom i duhovnom području učini veliko dobročinstvo.


(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"