-Piše: Borivoje Ćetković

Kako prenosi „Glas Crnogorca” vođa Federalista i inspiratora saradnje s okupatorom Drljević je, govoreći o kralju Nikoli, rekao da „nema nikoga u Crnoj Gori ko ne zna, čija je zasluga, da su se krajem prošloga stoljeća natjecali najveći pjesnički geniji Evrope, koji će ljepšim stihovima pozdraviti Crnu Goru i njena djela”.

„Svi Crnogorci znaju, kome se ima zahvaliti poznata izjava ondašnjega moćnoga Ruskoga Imperatora, da je mala Crna Gora u slavi veća od carske Rusije. Stvaraoc crnogorske slave, otac crnogorske Kraljevine, prvi crnogorski Kralj, umro je van svoje domovine boreći se do potonjeg časa za Crnu Goru i njenu slobodu, prvo sa ratnim neprijateljem, a kasnije sa nekim nevjernim saveznicima.Umro je kao mučenik, kao žrtva izdajstva i nevjere. Ne odrekavši se nikada Crne Gore i njene slobode danas, kroz ovaj Sabor, postaje pobjednik. –

Pozivam Vas, da odamo poštu uspomeni Velikoga Kralja ustajanjem i usklikom: Slava Mu! (pod. B. Ć.)

Jednako nam je dužnost sa pijetetom sjetiti se vjerne saputnice besmrtnoga Kralja, Kraljice Milene, i odati poštu Njenoj uspomeni usklikom: slava Joj!

Ne bismo bili vjerni tumači osjećaja crnogorskoga naroda, kad se ne bismo sa poštovanjem i pijetetom sjetili svih vitezova, koji ostadoše do kraja crnogorstvu vjerni i dadoše svoje živote u borbi za Crnu Goru i njenu slobodu. Neka im je vječna slava!”, naveo je on. (pod. B.Ć)

„Rado ispoljavam časnu dužnost, da pozovem Sabor, da svoj rad počne zahvalnošću onima, koji omogućiše sazivanje ovoga Sabora i uspostavu nezavisne Crnogorske Države.

Neka je hvala Njegovom Veličanstvu slavnome Kralju i Caru moćne i prijateljske italijanske Imperije Viktoru Emanuelu III.

”Neizmjerna je naša sreća i radost što sa slavnim Kraljem i Carem dijeli sjaj prijestola Vječnoga Grada Vila naših gora Njeno Veličanstvo Kraljica i Carica Jelena. Crnogorski narod je ponosan, što je uspostava slobodne Crne Gore spojena, sa besmrtnim djelima Dučea, genijalnog stvaraoca Fašističke imperije i sa djelima slavne pobjedonosne italijanske vojske.

Naročito ističem, da se Duče od početka borio protivu nepravde učinjene Crnoj Gori uništenjem njene državne egzistencije i da nije prestajao boriti se protivu te nepravde do uspostave Crne Gore svojim pobjedonosnim mačem.

Svojim djelima stekao je pravo na našu trajnu zahvalnost.

Duče i njegov vjerni saradnik, Njegova Ekselencija grof Ćano, specijalno su nas obavezali, što su za Visokoga Komesara u Crnoj Gori izabrali Njegovu Ekselenciju Konta Macolinija. Mi hoćemo da vjerujemo, da je njegova i njegovih uvaženih saradnika dokazana ljubav prema Crnoj Gori vjerni izraz ljubavi italijanskog naroda prema crnogorskome narodu.“



„Crnogorski Sabore,

Crnogorski narod, kao i svi narodi na kugli zemljinoj, istorijska je tvorevina. Crnogorstvo su stvarali i stvorili daleki vjekovi. (pod.B.Ć.) Njegova država i njena vjekovna pobjedonosna borba izgradili su političku i kulturnu izrazitost njegova lika. Tako izgrađeno i samo zbog toga, što je tako izgrađeno, crnogorstvo je moglo voditi onu nejednaku borbu, kojoj je teško naći takmaca kod ostalih naroda. Crnogorstvo nije zaziralo od borbe sa Stambolom čak ni onda, kada su se pred njegovom silom tresli zidovi carskoga Beča. Tu borbu crnogorstvo je izdržalo, jer se nikada nije htjelo odreći sebe i svoje državne slobode.

Uvjeren sam, da govorim iz duše cijeloga naroda, kada pred ovim Saborom ponovim stihove besmrtnoga Kralja.

'Ko crnogorstvu ne bio vjeran,

'Bogom i ljudima svud bio tjeran'.

Biti crnogorstvu vjeran znači imati crnogorsku nacionalnu svijest i biti vjeran crnogorskoj državnoj ideji.Tu misao besmrtnoga Kralja crnogorski narod danas preko ovoga Sabora uziđuje u temelje svoga narodnoga i državnoga života za sve buduće vjekove.“

„Ugodno je govoriti o slavnoj prošlosti, ali današnji istorijski trenutak nameće mi obavezu, da nešto kažem i o našoj jučerašnjici, koja je ne samo teška nego i neslavna. Infandum me iubes regina renovare dolorem. Govoriti o nemiloj prošlosti znači malo ne nanovo ju preživljavati....”


(Nastaviće se)