Ambasador SAD u Crnoj Gori Margaret Uehara kazala je da je razočarana time što poslanici na plenumu održanom prošle nedjelje nijesu izglasali predlog Krivičnog zakonika kojim su predviđene zatvorske kazne za bilo koji vid učestvovanja na ratištima u inostranstvu. Uehara je na konferenciji „Strategija za suzbijanje nasilnog ekstremizma u Crnoj Gori, uključujući primjenu planiranih primjena Krivičnog zakonika u vezi sa borcima u inostranstvu” navela da nasilni ekstremizam ne pogađa samo našu državu, već čitav svijet, zbog čega je potrebno uložiti sve napore kako bi se ovaj problem iskorijenio.
– Razočarana sam što u Skupštini nijesu usvojene izmjene i dopune i pozivam ih da to urade na sledećoj sjednici – kazala je Uehara, pohvalivši usvajanje Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu.
U crnogorskom parlamentu za mart je zakazana rasprava o izmjenama Krivičnog zakonika, kojima su, između ostalog, predviđene zatvorske kazne za crnogorske državljane koji učestvuju u sukobima na ratištima u inostranstvu.
Iako je Crna Gora mala država, ocijenila je Uehara, postoji prostor za zabrinutost kada su u pitanju plaćenici, jer su to izmanipulisani ljudi koje stranci uvuku u akcije i koji nemaju poštovanja za crnogorsku tradiciju harmonizovanih odnosa.
Da bi se iskorijenio ovaj problem, kako je kazala Uehara, neophodno je ne samo kažnjavati počinioce djela, nego i djelovati preventivno i razmjenjivati iskustva sa susjedima.
Da plaćenici predstavljaju problem u svakoj državi, zbog čega je Crnoj Gori neophodno zakonsko rješenje ovog pitanja, potvrdili su i predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica, vrhovni državni tužilac Ivica Stanković i generalni direktor Direktorata za pravosuđe pri Ministarstvu pravde Branka Lakočević. Naveli su da učestvovanje na stranim ratištima predstavlja opasnost ne samo za sukobljene zemlje, već i za druge, i da predstavlja kršenje glavnih ljudskih prava koja su zagarantovana međunarodnim pravnim aktima.
– Kombinovan sa radikalizmom i ekstremističkim idejama usmjeren je na nasilje i vršenje najtežih krivičnih djela. Terorizam predstavlja podjednaku prijetnju nacionalnom i globalnom miru i bezbjednosti – ocijenila je Medenica.
Predsjednik Vrhovnog suda kazala je da očekuje da će Skupština usvojiti predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona jer Crna Gora mora strateški odgovoriti u borbi protiv terorizma i spriječiti svoje građane da učestvuju u borbama na stranim ratištima.
Da je neophodno usvajanje predloga zakona smatra i Stanković, uz obrazloženje da je borba države sa društvenim opasnosima stvar strateškog pristupa kako u sprečavanju, tako i u preventivnom djelovanju.
– Iako je broj građana Crne Gore koji učestvuju ili su učestvovali na stranim ratištima zanemarljiv, državno-tužilačka organizacija smatra utemeljenim obrazloženje Vlade da je riječ o pojavi koja predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava zagarantovanih međunarodnim konvencijama – kazao je Stanković.
On je ukazao i na to da učešće na stranim ratištima može da izazove ozbiljne implikacije po bezbjednost država koje nijesu uključene u borbe.
Branka Lakočević je ocijenila da postoji negativan uticaj sukoba na svjetska dešavanja i na države koje nijesu uključene u te sukobe.
Taj problem, kako je navela, rješava se na pravnom terenu i mora mu se ozbiljno pristupiti.
Ona je ukazala na problem sa stranim plaćenicima, dodajući da opasnost postoji od strane svih koji ratuju na stranim ratištima, bez obzira na motiv.
M.V.P.
Crnogorci idu na ratišta i ginu na njima
Na osnovu dešavanja poslednjih mjeseci jasno je zaključiti da su državljani Crne Gore uključeni u dešavanja na ratištima u inostranstvu. Neki od njih osujećeni su u pokušaju da daju finansijsku i tehničku pomoć borcima i uključe se u borbe, dok su neki na tom putu stradali. Sprovedeno je nekoliko akcija, pretežno u Albaniji, tokom kojih je oduzeto oružje iz Crne Gore namijenjeno najviše Siriji. Poslednji Crnogorac uhapšen na putu da dostavi oružje i drogu pobunjenicima na ratištima jeste tridesetsedmogodišnji Beranac Ivan Popović koji je lišen slobode u Damasku. Početkom prošlog mjeseca na ratištu u Siriji stradao je Podgoričanin Mirza Haklaj (37), a prošle godine i Rožajac Adis Saliković.
Mediji da ne vode parlamentarne istrage
Odgovarajući na pitanje novinara da li se može očekivati podnošenje novih krivičnih prijava u slučaju bjelopoljske bolnice kada je već objelodanjen slučaj komisije o stanju u toj ustanovi iz 2008. godine, on je rekao da je taj dokument proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
– Izvještaj komisije Ministartstva zdravlja proslijeđen je Osnovnom državnom tužliaštvu koje će dalje vršiti ocjenu i potrebu daljeg postupanja i ocjenjivati da li u nečijim radnjama ima elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Molio bih medije da ne licitiraju imenima i da ne vode paralelne istrage, jer ulazimo u zonu mogućnosti da dođe do kršenja pretpostavke nevinosti – kazao je Stanković.
Na pitanje da li se može očekivati da se ispita šta rade ne samo ministarstva, nego i pdbora direktora bjelopoljske bolnice, Stanković je kazao da će provjeriti svačiji rad za koji se ukaže potreba.