Vlasnici i urednici španske izdavačke kuće „Akantilado” iz Barselone, Sandri Oljo, na beogradskom Sajmu knjiga dodijeljena je tradicionalna nagrada „Dositej”, kao stranom izdavaču koji je, prevođenjem djela srpske literature, doprinio njenom popularisanju, prenosi Tanjug.
Nagradu je ustanovila Zadužbina „Dositej Obradović” zajedno sa Ministarstvom kulture i informisanja i Sajmom knjiga. Priznanje je uručio član žirija Marko Nedić, pošto je predsjednik žirija Radomir Putnik bio spriječen da prisustvuje ceremoniji. Ostali članovi žirija bili su izdavači Zoran Hamović i Gojko Božović. U obrazloženju jednoglasne odluke koju je pročitao Božović navedeno je da „Akantilado” oličava najbolje standarde savremenog izdavaštva i da na izrazit način doprinosi međunarodnoj promociji srpske književnosti”. U besjedi koju je naslovio „Pohvala izdavaču”, Božović je konstatovao da „izdavački program katalonskog izdavača predstavlja istinsko ostvarenje ciljeva zbog kojih je osnovana nagrada „Dositej”.
– Davno je rečeno da se nagrade ne dobijaju već zaslužuju i „Akantilado” je odličan primjer za to – primijetio je Božović i nabrojao čitav niz nagrada koje su pripale ovom izdavaču osnovanom 1999. godine. Predstavljajući laureata, on je kazao „da je vrlo brzo prepozant u Španiji u ukupnom kontekstu njihovog izdavaštva, sa precizno oblikovanim konceptom utemeljenim na ideji izdavaštva kao segmenta kulture i prvorazrednog intelektualnog i čitalačkog izazazova”. To je laureautu, kako je naveo Božović, obezbijedilo ugled i to da njegove knjige postanu važan trenutak savremene španske kulturne scene.
Konstatujući da im je kocept bio jednostavan, Božović je kazao da im je cilj bio da objavljuju najvažnije pisce i djela evropske književne i filozofske tradicije i savremene evropske književnosti. Božović je podsjetio da je ovaj barselonski izdavač u toku nekoliko proteklih godina objavio Izabrane priče Ive Andrića, Izabrana djela Danila Kiša, Aleksandra Tišme, i zaključio da „Akantiladu” dugujemo poštovanje i zahavlanost za posvećeni rad profesionlanog izdavača na prevođenju i promociji srpske književnosti. Sandra Oljo je zahvalila na dodijeljenoj nagradi i na pozivu da posjeti Beograd, a što se tiče izdavačke orijentacije, kako je navela, ona je uvijek bila proevropska i cilj joj je bio da otkriva pisce koji su nepoznati španskim čitaocima. Zahvalivši se Mirjani Miočinović što joj je omogućila da objavi više Kišovih knjiga, Oljo je izrazila nadu da će imati priliku da objavi još puno srpskih pisaca, jer književnost, kako je istakla, povezuje ljude.
U znaku Ćopića
Jubilarni, 60. Sajam knjiga u Beogradu obilježio je 100. godišnjicu rođenja dečjeg pisca, humoriste, satiričara i pjesnika Branka Ćopića (1915-1984) i tom prilikom održane su tribine o njegovom pisanju, literaturi, humoru i satiri.
U Sali „Branko Ćopić” prvo je održana tribina „U Brankovoj kućici” na kojoj su se Ćopića prisjetili dječji pjesnici Raša Popov, Slobodan Stanišić i Ljubivoje Ršumović, a potom tribina „Brankova potkovica”, na kojoj su o Ćopićevom humoru govorili pisci i humoristi Vladimir Andrić, Branko Stevanović, Pop Dušan Đurđev i Tode Nikoletić.
Popov, Stanišić i Ršumović prisjetili su se kako su, radeći u Radio Beogradu, imali intervjue sa Ćopićem i sva trojica su se složili da je bio jedan od omiljenih pjesnika i književnika, veliki humorista, šeret i da je htio da izađe u susret mladima.
„Bio je napopularniji pisac u tadašnjoj Jugoslaviji”, naglasio je Popov osvrnuvši se na neka od njegovih djela kao što su romani „Prolom” i „Gluvi barut”, i komad „Odumiranje međeda”.
Ršumović je naglasio da je Ćopić bio „pjesnik i književnik koga su svi voljeli, čitali i ugledali se na njega”.
- Ćopić je „kriv” što sam postao pjesnik, a ne kardiolog - rekao je Ršumović okupljenim osnovncima iz više beogradskih osnovnih škola.
„Bio je šeret, vedar, spreman da pomogne mladima, imao je široko srce za šalu i za radost, a takvi nesebični ljudi ponekad tragično završe”, zaključio je Ršumović. Na tribini „Brankova potkovica” govorilo se o Ćopićevom humoru u književnosti za djecu. Pisac, scenarista i autor mnogih emisija za djecu, kao što su „Laku noć deco”, „Pustolov” Vladimir Andrić istakao je da je Mačak Toša njegov omiljeni junak u proteklih 60 godina, prisjetivši se da je njegov prvi susret sa Ćopićem bio u Domu kulture u Obrenovcu, kada je ovaj pisac razgovarao sa djecom i u jednom momentu iz usmenog prešao u čitanje, a da to niko nije primijetio.
„Njegova književnost kao da je usmena i samo zabilježena”, rekao je Andrić, naglasivši da je Ćopić imao „savršen stil koji u sebi ima unutrašnju snagu”.
„Obilježavanje ovog jubileja je jako značajno i treba da budemo srećni što smo imali takvog pisca svjetskog ranga”, rekao je on, dodajući da je njegov humor bio izuzetan, poseban i da pored smijeha sadrži i emocije, osjećanja.
„Ima i sjete kod njega u pisanju, jer uvijek može da se osjeti ta neka prolaznost”, istakao je Andrić.
Rusko-srpski
sporazum o saradnji dva sajma
Na Beogradskom sajmu knjiga potpisan je sporazum o saradnji između generalne direkcije Moskovskog međunarodnog sajma knjiga i direkcije Međunarodnog beogradskog sajma knjiga.
Taj dokument predviđa da će Srbija dobiti besplatan prostor, potpuno opremljen od 24 metra kvadratna na Moskovskom sajmu i da će potpuno identični nastup imati Moskovski sajam na Beogradskom. Sporazum predviđa razmjenu informacija između dva sajma i zajedničke nastupe u javnosti.
Sporazum su potpisali predsjednik Odbora sajma knjiga Zoran Avramović, generalni direktor Beogradskog sajma Danka Selić i generalni direktor Moskovskog međunarodnog sajma knjiga Sergej Kajkin. prenio je Tanjug.
Na štandu „Knjige iz Rusije” Sergej Kajkin je izjavio da je zadovoljan organizacijom i saradnjom ali i iznenađen bogatom ponudom na Beogradskom sajmu pravoslavne, dječije i klasične literature, ali bi volio veću ponudu svaremenih autora. Prema njegovim riječima, iduća godina je u Rusiji u znaku filma i sajam knjiga će biti posvećen sedmoj umjetnosti, a to podrazumijeva štampanje knjiga posvećenih filmu i projekcije filma.
r.k.
Momo živ i prisutan
U sali „Ivo Andrić” oživjelo je sjećanje na pisca i slikara Momčila Momu Kapora. Omaž je privukao veliki broj posjetilaca svih generacija. Djelovalo je dirljivo, kada se sa video-bima začuo Momin glas, a publika je bila u prilici da vidi dio iz jednog od mnogobrojnih intervjua koje je davao. O Kaporovom životu i djelu govorili su pjesnici Rajko Petrov Nogo, Dragan Jovanović Danilov i Dragan Hamović.
- Kapor je življi i prisutniji na ovom sajmu od mnogih pisaca koji se agresivno reklamiraju. Njegova djela se preštampavaju, a za ovih nekoliko godina od njegove smrti, nauka o književnosti počela je ozbiljnije da pristupa njegovom radu - rekao je Hamović. Na tribini je učestvovala i Ljiljana Kapor, životna saputnica nenadmašnog pisca i dragocjeni svjedok njegovog stvaralaštva, koja se predano bori da sjećanje na Kapora ostane živo.Ž.J.
„LAGUNINI” PISCI IZAZVALI PAŽNjU PUBLIKE
Pisanje je kao igra
Posjetioci jubilarnog Međunarodnog sajma knjiga u Begoradu juče su imali priliku da se druže sa nekim od pisaca koji objavljuju za „Lagunu”. Tako su juče štand svoje izdavačke kuće posjetili Goran Milašinović, Dragan Velikić i Srđan Dragojević, koji su prisutnima potpisivali svoja izdanja. Po profesiji kardiolog, profesor Medicinskog fakulteta i direktor Pejsmejker centra u Kliničkom centru Srbije, Goran Milašinović je potpisivao svoju zbirku priča „Lekari”. Ovo su priče o dilemama, strastima i strahovima savremenog čovjeka. Svi junaci priča su ljekari, a budući da je i autor ljekar, može se reći da su ovo priče iz prve ruke. Knjiga, kako navode kritičari, relativizuje mit o ljekarskoj profesiji i otvara pitanje da li Hipokratova zakletva važi i u privatnom životu.
- Uvijek je uzbudljivo sresti se sa čitaocima, i za jednu i za drugu stranu. Pisanje je jedna vrsta intime samo sa jednim čovjekom, sa čitaocem, samo on vam je u glavi. Iz ugla čitaoca mislim da je tu uvijek riječ o razbijanju mita. Odnos je uvijek vrlo afektivan. Kad čitate nekog imate uisak da se on vama obraća i želite da mu se obratite kao nekome koga jako dobro poznajete. To je jedna vrsta intime koja nije klasična i onda je tu uvijek mnogo uzbuđenje i strasti- rekao je Milašinović nakon susreta sa čitaocima. Dragan Velikić potpisivao je sve knjige koje je do sada objavila „Laguna”.
- Kao pisac koji je prešao šezdesetu osjećam se veoma dobro kada znam da i među gimnazijalcima imam svoje čitaoce – rekao je Velikić.
Danas će na štandu ove izdavačke kuće boraviti njihovi pisci Žana Korolija, Dušica Milanović Marika, Dejan Lučić, Milan Vidojević, Branislav Janković i Ivana Mihić, prenosi pi-ar služba „Lagune”.Ž.J.