Promjene s kraja devedesetih godina 20. vijeka otvorile su širok prostor novom svjetskom poretku koji je inaugurisao novu ideološku, političku i privrednu dimenziju, ističe mr Snježana Pavićević u svojoj studiji „Novi svetski proedak i dehumanizacija čovjeka” objavljenu u izdanju Nezavisnog univerziteta Banjaluka.
- Može se konstatovati da je novi svjetski poredak danas na neki način, neokolonijalni poredak neprimjerene eksploatacije i podjarmljivanja siromašnih, kao i nerazvijenih naroda, pojedinaca i zemalja – navodi autorka.
Ona ističe da je evidentno da moćnici kreiraju svjetsku politiku za svoje interese ne koriste uvijek otvorenu silu, već nerazvijrne sile drže u neposrednoj zavisnosti. Ona primjećuje da je na sceni i kulturni imperijalizam, koji je usmjeren prema masama i prema „eliti” „sa ciljem nametanja stila života i načima mišljenja putem indoktrinacije instituta i medija kao što su obrazovanje, sredstva informisanja, filmovi, crtani filmovi, kultura, nauka sport i itd”. Povićević upozorava da postoji još jedan efikasan način ostvarivanja dominacije – način koji se famozno anziva „pomoć visokorazvijenih”.
„Pomagati zapravo znači stvoriti zavisnost”, ističe autorka.
Uloga SAD kao nosioca Novog svjetskog poretka je iznad bilo koje druge države, organizacije ili poredinca, navodi ona, te uprkos njenom ekonomskom i vojnom slabljenju, Amerika ostaje, prema riječima Pjera Hansnere „odlučujući činilac u svakom tipu vojne ravnoteže”. Ona smatra da u kreiranju Novog svjetskog poretka jedno od najznačajnijih mjesta mora da imati UN, ali, „ bombardovanje, vojne intervencije, koje su sada na snazi, nisu predviđenje Poveljom UN, to jest ove akcije predstavljaju grubo kršenje Povelje”.
Snježana Pavićević ide i korak dalje, pa u svojoj studiji piše o nezavidnom položaju pojedinca u današnjem svijetu koji pored želje da zadovolji materijalne prohtjeve nastoji da živi u skladu sa višim, odnosno moralnim ciljevima. Ona ističe da je takav čovjek danas u apsurdnom položaju jer ima slobodu izbora svog vjerovanja veću nego ikada prije „ali raznovrsnost izbora je tolika da će možda žaliti što nisu izabrali nešto drugo”.
Da bi se svijet vratio u ravnotežu neohodno bi bilo sprovesti određene globalne akcije koje bi uključivale, ističe Snježana Pavićević, smanjenje finansijske nestabilnosti, uključujući i kontrolu kapitala, proez na međunarodne transfere hartija od vrijednosti, da međunarodne finansijske institucije prestavnu sa otkupom dugova privatnih kreditora na štetu siromašnih država koje opterećene dugovima ne mogu da plate.
Recenzent ove studije prof. dr Dragoljub Krneta ističe da je autorka u elaboraciji problema koji se odnosi na fenomen položaja čovjeka u savremenom svijetu i njegovu dehumanizaciju u Novom svjetskom poretku, obrađena su, selektivno probrana, enka aktuelna pitanja suštine svijeta koji se mijenja i implikacija koje te promjene imaju na savremenog čovjeka i njegov život.
Dr Milovan Milutinović, drugi recenzent, istakao je da je autorka „smjelo, gotovo bez zadrške, i sa pogledima humaniste, iznijela svoja viđenja procesa dehumanizacije ljudi, kojima se na drastičan način različitim uticajima uništava duša i gdje on postaje obična roba za potkusurivanje moćnih”. S.Ć.