Aplauzi i izlivi oduševljenja publike koja je do poslednjeg mjesta ispunila veliku dvoranu Crnogorskog narodnog pozorišta uslijedili su nakon nastupa mladog i izuzetno talentovanog ruskog pijaniste Filipa Kopačevskog. Moskovljanin, učenik Centralne škole Konzervatorijuma „Čajkovski” i student ove čuvene akademije, izvodeći Rahmanjinov Koncert za klavir i orkestar u c-molu dokazao nam je zašto je ruska pijanistička škola i u 21. vijeku zadržala oreol najbolje na svijetu. Perfektna tehnika, zahtjevno djelo plus emotivnost izvedbe dobitna je kombinacija ruske pijanističke škole koju nam je demonstrirao ovaj mladi umjetnik. Zato i ne čude aplauzi, ovacije i izlazak na bis, na kojem je Kopačevski izveo genijalnu minijaturu klasične muzike, Šopenov „Minutni valcer”.
Crnogorski simfonijski orkestar bio je na visini zadatka. I kao pratnja mladom Kopačevskom, a još više kao izvođači „Slika sa izložbe” Modesta Musorskog u orkestraciji Morisa Ravela. Višegodišnji trud i rad su se isplatili i ono što je bilo „na vrh jezika” u prethodnoj sezoni, u ovoj je izrečeno - naš simfonijski ansambl je dostigao kvalitet koji ga svrstava u ozbiljne ansamble u ovom dijelu Evrope. Pohvale mnogih muzičara koji su nastupali protekle i ove godina u potpunosti su opravdali izvođenjima. Promenada, Gnom, Stari zamak, Tiljeri park... i trijumfalna Velika kijevska vrata zvučale su odlično.
- Orkestar je zaista odličan. Divan. Dobro komunicira sa dirigentom Kraskom, a komunikacija unutar ansambla je takođe veoma dobra. Kada svirate sa orkestrom, najvažnija je ta komunikacija, a ona je bila fantastična. Bilo mi je veliko zadovoljstvo što sam svirao ovdje – kazao je mladi pijanista.
On je izrazio nadu da ponovo doći u Crnu Goru i nastupati sa našim orkestrom i maestrom Grigorijem Kraskom, jer je, kako je rekao, od momenta kada je došao prvi put u našu zemlju oduševljen njenom prirodom. Nije krio zadovoljstvo ni zbog pozitivne reakcije publike. Kaže osjećao je njeno oduševljenje što ga je natjeralo da pruži maksimum.
- Želim da se zahvalim na toploj dobrodošlici koju ste mi pružili. Bilo je nevjerovatno. To je razlog zbog koga smo mi muzičari na sceni, zašto i zbog koga sviramo. Sve je to zbog publike. Ona je glavna – kazao je on.
Međunarodni muzički festivala „A tempo” otvorio je ministar kulture Pavle Goranović koji je istakao da je petnaest godina „A tempa” svjedočanstvo tradicije koja se gradi, a deseta godišnjica Muzičkog centra snažan je temelj sigurnog razvoja crnogorske muzičke scene.
– Osim što je stasavao kao središnje mjesto prožimanja muzičkog potencijala naše države, istoriju ovog festivala obilježila su premijerna izvođenja mnogih značajnih djela i nastupi brojnih crnogorskih i muzičara iz inostranstva, podsjetio je on. „A tempo” je proteklih deceniju i postao i „jak podstrek darovitim generacijama mladih”. „A tempo” je dokaz da se „tradicija ne nasleđuje, nego stiče”, podsjetio je Goranović.
– Vizija utemeljivača ovog festivala, da osnaži i podstakne savremeni muzički trenutak Crne Gore pokazala se ispravnom i opravdanom. I, sada sa istim odjecima i još jačim dejstvom jednako kao i na počecima „A tempo” je posvećen sve ove godine ukupnoj afirmaciji naše kulture i njenog muzičkog stvaralaštva – kazao je ministar.
„A tempo” je dobio zamah prije deset godina, kada je došao pod okrilje Muzičkog centra Crne Gore, konstatovao je Goranović..
- To potvrđuje i ovogodišnje desetodnevno reprezentativno festivalsko izdanje sa listom izvanrednih ansambala i solista iz regiona i inostranstva. Decenija i po „A tempa” svjedočanstvo je tradicije koja se gradi, a deseta godišnjica Muzičkog centra snažan je temelj sigurnog razvoja crnogorske muzičke scene. Konačno, u završnici je „Deveta” Betovenova simfonija u izvođenju Crnogorskog simfonijskog orkestra i združenog horskog ansambla, najbolja je potvrda uspješnog rada i velike posvećenosti – kazao je Goranović.
S.Ć.


Balet albanskog narodog pozorišta

Međunarodni muzički festival „A tempo” nastavlja se večeras u 20 časova nastupom Baleta Albanskog narodnog pozorišta iz Tirane. Na programu će biti baleti „Svadba” Stravinskog i „La stravaganza” Vivaldija. Koreografije potpisuje jedan od najpriznatijih koreografa današnjice, Francuz albanskog porijekla Angelin Preljocaj.
Baletski ansambl Albanskog narodnog pozorišta formiran je 1950, zajedno sa Albanskom filharmonijom. Neki članova su se usavršavali u Moskvi, a nakon završenih studija, većina ih se vratila u Albaniju gdje su postali promoteri baletske umjetnosti. Poslednje dvije godine ansambl je imao prilike da sarađuje sa poznatim koreografima kao što su Angelin Preljocaj, Jurij Vamoš, Daniel Kardoso.
Sin albanskih emigranata Angelin Preljocaj rođen je u okolini Pariza, gdje je počeo da uči klasičan balet, a zatim i savremenu igru sa pedagogom Karin Vihner. U Njujorku se usavršavao kod Zine Romet i Mersija Kaningema, a nakon toga vraća se u Francusku. Kao igrač, priključuje se grupi Dominik Bažue, a sopstvenu kompaniju sa kojom niže uspjehe kao koreograf i izvođač pokreće 1984. Dobio je značajna priznanja. Od 2006. njegov ansambl, „Balet Preljocaj”, sa 26 stalnih igrača, posjeduje svoj dom - Crni paviljon u gradu Eks an Provansu.


Muzičar bez scene kao pilot bez neba

Kopačevski je talenat dokazao na brojnim takmičenjima širom Evrope i Japana, gdje je, iako ima samo 26 godina, već snimio veoma zapaženi i hvaljeni CD. Mladi Moskovljanin nam je objasnio što znači biti solista Moskovske državne filharmonije i kako funkcioniše predstavljanje u svijetu darovitih ruskih muzičara.
- Solista sam Moskovske državne filharmonije, a to nije orkestar, kako bi se pretpostavilo, nego agencija za muzičare, najveća u Rusiji. Za sve muzičare, naročito mlade, najvažnije je da imaju priliku da sviraju. Jer, muzičar bez scene je kao pilot bez neba. Zato sam uvijek zahvalan Moskovskoj filharmoniji jer mi daju priliku da imam puno koncerata u Rusiji. Kada su u pitanju nastupi van Rusije, tu je i agencija iz Italije kojoj takođe zahvaljujem.