U Novom Pazaru u 84. godini preminuo je likovni umjetnik prof. Hilmija Ćatović, prenijele su juče agencije.
Hilmija Ćatović je rođen u Rožajama 1933. godine. Akademiju primenjenih umetnosti (odsjek slikarstvo) završio je u Beogradu 1957. godine u klasi prof. Vinka Grdana gdje je 1980. godine i magistrirao. Radio je kao profesor, dekan na Fakultetu umjetnosti u Prištini, na Fakultetu umjetnosti i dizajna u Nišu i Novom Pazaru.
Ćatović je održao preko 60 samostalnih izložbi i bio učesnik preko 300 kolektivnih predstavljanja u zemlji i inostranstvu. Bio je dobitnik većeg broja nagrada i priznanja za svoj likovni rad. Bio je član Udruženja likovnih umetnika Srbije. Njegova djela ostaće trajno da krase mnoge svjetske muzeje i galerije kao i privatne zbirke.
Prije šest godina održao je retrospektivnu izložbu u Dvorcu Petrovića Centra savremene umjetnosti Crne Gore. Tom prilikom istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković zapisala je u pratećoj monografiji da je Ćatović bio najpoznatiji kao vrstan pejzažista.
- Kao slikar pejzaža Hilmija Ćatović pripada samom vrhu stvaralaca crnogorske savremene umjetnosti koji su se bavili ovim slikarskim žanrom. U atmosferi samoće i beskraja, on je otkrivao svijet prirode koji postaje projekcija njegovih duševnih, spiritualnih i vizibilnih senzacija. Emocije i sjećanja kao primarni faktor u pristupu fenomenu prirode postepeno su prelazila u emociju i znanje koji dolaze iz psiholoških dubina umjetnika – zapisala je Zekovićeva.
Kako je tom prilikom u intervjuu za „Dan” rekao Ćatović, objašnjavajući svoje radove, „priroda je najljepša u proljeće”, i dodao - „zelena boja je odraz moga djetinjstva, moje mladosti. Rodio sam se u tom kraju, odrastao, vezao i sve svoje slikarstvo za taj kraj. Najmanje 40 godina se stalno svake godine vraćam i provedem po nekoliko mjeseci u rodnom kraju”.
Pričao nam je i o nebu...
- Nebo je odraz kolorita cijele slike. Ono je nekad ovako, nekad onako, upravo onako kako je i možda raspoloženje tokom slikanja, tog momenta, i ono odražava određenu svjetlost u pejzažu. Ako je tmuran pejzaž, tmurno je i nebo, ako je vedar, vedro je i nebo. Vezuje se nekako jedno za drugo – govorio je Ćatović.
Pojasnio je i zašto na njegovim slikama nema čovjeka, ljudske figure.
- Jednostavno, figura je višak. Onog momenta kada sam osjetio da je figura na slici nepotrebna ja sam je i izbacio. Jer, kada čovjek gleda figuru u pejzažu nešto više obraća pažnju na figuru, a sam pejzaž ima svoju dušu. Zapravo, kao što je cio pejzaž, to sam zapravo ja – pričao je slikar.
Hilmija Ćatović biće sahranjen danas, 9. marta na Gradskom groblju u Novom Pazaru.
Ž.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
