Zloupotreba jezika oduvijek je postojala i postoje čitave profesije u kojima je veoma važno znati kako se manipuliše jezikom, a to su prevashodno politika, zatim marketing, kao i mediji, kazala je doc. dr Katarina Rasulić, koja je juče na nikšićkom Filološkom fakultetu održala predavanje „Putevi značenja u jeziku”.
– Svaka manipulacija nije i zloupotreba, ali često i jeste. U medijima zloupotreba jezika bi se mogla razložiti na mnogo slojeva. Na primjer, jedna od stvari je u medijskom prostoru, jer u elektronskom i štampanom mediju imate ograničenje prostora. Novinar ima neprestanu potrebu da bude što kraći kad nešto izgovara, kad nešto formuliše za svoj medij. Inače, kraće je efektnije, ali razlog je i ekonomisanje vremenom i prostorom. Tu je jedan od ključnih mehanizama koji omogućava kognitivnu prečicu – metonimiju, kazala je doc. dr Rasulić.
Zloupotreba značenja u jeziku, istakla je ona, često se dogodi, a da autor određene formulacije nije imao na umu da čini naročitu manipulaciju ili zloupotrebu. Važno je da novinari i urednici budu svjesni opasnosti koje vrebaju iz takvih formulacija, koje su nekada svjesne, namjerne, ili nužne. Kao primjer ona je navela „NATO prečica do Evrope...” koji je, kako je pojasnila, „nabijen metaforama i metonimijom”, gdje je toponim „veoma interesantan”. Evropa, istakla je doc. dr Rasulić, danas znači Evropska unija (EU).
– Prije desetak godina istraživala sam diskurs u engleskom i srpskom javnom porostoru gdje je postalo potpuno redovno ne samo da se nešto skrati, već recimo potpuno redovno Evropa znači EU. To je pojmovno veoma poroblematično jer sve zemlje koje su u Evropi pripadaju joj, ali u konkretnom proizilazi da postoji „nešto” što nas vodi u Evropu, odnosno u političkom smislu to bi se moglo razumjeti da je NATO prečica za Evropu. Kazati „puno” sa malo riječi za nekog može značiti nešto sasvim drugo, što taj primjer pokazuje. To je ujedno i upozorenje za sve profesije koje se ključno koriste jezikom, naglasila je doc. dr Rasulić.
Bogatstvo srpskog jezika je neprocjenjivo, a to da li ga „kvarimo” podrazumijeva da je jezik živi organizam koji je podložan „kvarenju”.
– Neobično je koliko je jezik izdržljiv. Ne vodeći računa o izrazima koje koristimo rekla bih ne kvarimo mi jezik, već svoje mišljenje. Jezik će sve to istrpjeti. Svaka pozajmljenica može da uđe u jezik i u njemu da ostane. Ogroman je dio srpskog leksičkog fonda koji je u srpski jezik ušao iz raznih drugih jezika i koje danas koristimo i ne znajući da su to riječi iz drugih jezika, pojasnila je ona.
Tuđice čije značenje ne razumijemo odomaćile su se u našem jeziku, poput „transparentno, implementirati, aplicirati...”, pa danas kod nas ništa više nije „prozirno, jasno, primjenjivo...”
– Takvih izraza je bezbroj i mislim da time zamagljujemo sopstveno razumijevanje jer svaki govornik srpskog jezika razumije šta znači primijeniti, a ne razumije svako šta znači implementirati, pa zašto bismo onda tu riječ uopšte morali da izgovaramo, kad imamo našu koja je razumljiva. Ovo ne treba shvatiti kao moje protivljenje pozajmljenicama, one su nužne jer riječi putuju iz jezika u jezik, ali je važno razumjeti šta one znače – naglasila je doc. dr Rasulić.
B.Brašnjo
Danas o „Putevima značenja u komunikaciji”
Na nikšićkom Filološkom fakultetu danas će predavanje naslovljeno „Putevi značenja u komunikaciji” održati doc. dr Ivana Trbojević Milošević. Organizatori predavanja, čiji je moderator doc. dr Goran Radonjić, jesu Ambasada Srbije u Crnoj Gori, Studijski program za srpski jezik i južnoslovenske književnosti i Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori. U knjižari Matice srpske u Podgorici biće predstavljene i knjige „Exploring Semantic Relations” doc. dr Rasulić i „Poruke neizrečenog: ključevi pragmatičke analize” čiji je autor doc. dr Trbojević Milošević.
)){kind=small}
