Nakon desetak objavljenih knjiga poezije, namijenjenih odraslima, nedavno je izašla iz štampe knjiga za djecu Milice Bakrač „Vukovanje”. Izdavač ove basne u stihovima je Književna zadruga Srpskog nacionalnog savjeta, a urednik je književnik Budimir Dubak. Recenzenti su dr Hristo Petreski i Ljubomir Ćorilić. Bogate ilustracije koje prate stihove potpisuje Jovan Bratić.
Prvo predstavljanje „Vukovanja” Milica Bakrač obećava najmlađima na Vitezovom proljeću, u Gradišci 20. i 21. marta. Nakon Gradiške, sa svim njenim dosadašnjim pjesničkim knjigama, ova svojevrsna bajka-basna stiže i u Beč, gdje Bakračeva ima zakazano druženje sa publikom 25. marta.
U opširnom predgovoru „Vukovanju” Milice Bakrač, pjesnik za djecu Ljubomir Ćorilić naglašava da „u književnosti za odrasle, `motiv vučjeg porijekla Srba` koji potvrđuje i Svetosavlje, a ono se bilježi u legendama da je Sveti Sava, imajući u vidu vučje porijeklo svoga naroda, bio zaštitnik vukova, u poeziji i prozi za djecu niko ni pominjao nije”.
- Motiv jeste zastupljen u pjesničkim i proznim djelima, ali ne i u književnosti za djecu. Ostao je do danas neopjevan i neopisan, sve do pojave poeme „Vukovanje” nove kneginje srpske poezije Milice Bakrač. Srpski pjesnici i prozaisti za djecu jesu pjevali i pisali o vuku, ali samo kao o opakoj šumskoj zvijeri, sa rijetkim poželjnim osobinama, ili, duhovito, kao o „lenjoj bubi”, odnosno, šumskom stanovniku koji „vodi život buran, al` ostaje nekulturan”. Skoro da nigdje, osim u crtaćima, stripovima i pričama Vuka Bojovića, nije prikazan kao pozitivan lik, već, po pravilu, kao negativac od kojeg bi svi trebalo da bježi, naročito djeca. Poema Milice Bakrač „Vukovanje”, međutim, potpuno okreće pero i usmjerava ga ka pjevanju o vuku kao „totemu srpskog naroda”, prema vučjoj porodici kao oličenju srpske pravoslavne porodice - ističe Ćorilić.
Poemu Bakračeve Ćorilić naziva „izmišljenom, a istinitom pričom”.
- Ona je ispričana inventivno, veoma toplom pripovjesnom pjesničkom fabulom, čiji se književni ukrasi mogu smatrati najljepšom ornamentikom pjesničkog govora. Milica Bakrač nije prizvala u pomoć samo najprobranije i najpreciznije riječi svoga rodnog srpskog jezika, već i iskazna sredstva kojima slika radosnu atmosferu šume, najradosniji događaj u vučjem životu – rođenje vukova-dječaka i njihove sestre-vučice, mijenjajući tako stanovište vukova za stanovište svog srpskog roda. Uspjela je, pritom, da održi rastuću gradaciju u pripovijesno-pjesničkom govoru - kaže Ćorilić.
Pisac pogovora, makedonski književnik dr Hristo Petreski navodi da „poema za djecu „Vukovanje” Milice Bakrač, kao da nije mogla dobiti bolje ime, jer u njenom naslovu knjige su sadržana imena velikog i znamenitog Vuka Karadžića, ali i njenog rođenog oca Vuka.
- Mada naslov sugeriše da je ovo poema o vukovima, radi se o poemi o našim precima, ali indirektno i prenosno i o nama – ljudima kao nasljednicima koji koračaju vučijim stazama i putanjama (lutanjima), koji znaju da viju kao vuci, ali i da prgavo i predano rade i bore se kao vuci. Lijep, skladan i plavan pjev Milice Bakrač vodi nas, privlači i očarava kroz sva pjevanja, tj. dijelove poeme, pa cijelo vrijeme imamo rijedak i bitan utisak da je pred nama basna pretočena u bajku. Kroz autorsko pjesničko i pjevačko umijeće, preko osmeraca i deseteraca, čudesno i toplo kroz pjesme vodi nas talentovana, predana i ovoga puta „podjetinjena” pjesnikinja Milica Bakrač. Kao što je Vučica dojila Romula i Rema u drevnom Rimu, tako i ova poema o značajnim i znamenitim Vukovima, našim precima, vjerujem i nadam se – da će napajati, učiti, obogaćivati i oblagorođavati brojne nove generacije najmlađih, mladih, ali i odraslih čitalaca, naglašava Petreski.
L.N.