U Matici srpskoj u Danilovgradu održano je veče aforizama Jovana Erakovića iz Banjana, a o njegovom djelu govorili su Radomir Uljarević, izdavač Erakovićević knjiga i satiričar Miladin Joksimović,. Eraković je do sada objavio dvije knjige aforizama - „Od svega što je digao samo je glava bila njegova” i „Sinje more i kapljica vode”, a treća zbirka satiričnih zapisa je u štampi.
Radomir Uljarević je istakao da je afirizam je sažeta forma književnosti i samonapregnuti izraz čovjeka koji je sabijen u ćošku, ali koji zna da mora da se brani. On smatra da je aforističara mnogo lakše zaobići nego protiv njega se boriti, jer on iz tog svog ćoška crpe snagu.
- Jovan Eraković dolazi iz dijela Crne Gore koji je poznat po svojim pametarima i mudracima. Jedan od njih bio je i Turko Miljanić čije anegdote se prepričavaju kao one od Sule Radova. Jovan Eraković je savremeni Sula Radov i on se sa pravom potpisuje kao Jovan Iz Banjana. On tamo i živi i sa tog brda on komentariše savremena događanja, vidi ih i ocjenjuje iskosa. On kritički obrađuje savremena dešavanja i to sa brda sa kojeg se malo više vidi. A šta to on vidi? To pokazuju njegovi aforizmi poput onog : „Ako je u Rimu konj proglašen za senatora, zašto u maloj zemlji ne bi za vladara”, „Iako na se na Zapadu kaže da Sunce dolazi sa Istoka, na Zapadu se uvijek traži zemlja Sunca” ... – pojasnio je Uljarević.
On je dodao da se preko aforizma stvara dijagnoza stvarnosti koja je zaražena svim bolestima. To aforizam radi kroz prizmu paradoksalnog mišljenja i kroz slobodno kritičko mišljenje.
- Kada sam priređivao aforizme Erakovića štampar me je pitao „Nećeš valjda to da štampaš, uhapsiće te!?”. A to je rekao jer je pročitao „Zemlja ne može da napreduje ako joj je vođstvo mentalno zaostalo”, „Slobodniji je pas koji se veže za lanac i laje, nego narod koji se veže za jednog čovjeka i ćuti”... Herman Hese je govorio o aforizmima kao kratkim formama koje se uzimaju u malim dozama. Po Heseu aforizam je poput dragog kamena, jer je on redak i vrijedan je samo u malim količinama. U staroj Grčkoj se o aforizmu govorilo kao o malom tekstu sa velikom snagom – nastavlja Uljarević.
Po njegovim riječima u Erakovićevom aforizmima prepoznajete na koga se odnose. Oni imaju tragikomičnu osnovu, jer vas prvo zasmiju, ali potom i navedu da razmišljate o tragičnoj zbilji o kojoj aforizam govori.
- On gleda na svijet tako što mu se ruga i razobličuje poroke, neznanje... Rekao bih da Eraković magarči svoje junake i mislim da je to termin na koji način najbolje oslikava ove aforizme. U njegovim aforizmima nema cinizma, jer je on duboko moralan kritičar. Njegovi stavovi o životu su čedni i od ostalih satiričara Eraković se razlikuje jer ima jasna moralna polazišta. Na tom niovu Eraković stvara aformizme nepatvorenog humora koji nije sam sebi cilj, jer on želi da izrazi svoju misao kroz formu paradoksa. Eraković zapravo predstavlja starinsko mišljenje, ali ga moderno izražava. Njegova satira je ubojita i on je oštar kritičar i to je ono što satiru izvodi iz sfera duhovitosti. Njegova meta je naš društveni haos i Eraković kritički ispituje našu stvarnost i zapaža sve ono što je zajedničko okoštalim političkim i ostalim režimima, ali on ne zaboravlja i ono što je specifično za našu okolinu – zaključio je Uljarević.
Miladin Joksimović smatra da Eraković pripada samo vrhu crnogorske liste satiričara i da se tu zasluženo nalazi. On je naglasio da se aforizmi posebno ne sviđaju političarima, jer su oni često njegovi junaci.
-O aforizmima se u Crnoj Gori malo vodi računa, ali to vrijeme se mijenja, a dio zasluge za to ima i Jovan Eraković – poručio je Joksimović.
I.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.