Da je područje Bjelopavlića zahvalna istraživačka tema za arheologe i da se na ovom prostoru tragovi ljudskog prisustva nalaze od pradavnina potvrdili su arheolog Olivera Žižić i mr Boško Iković, viši konzervator u Zavičajnom muzeju. Predavanje o arheološkim tragovima u ovom kraju organizovao je Centar za kulturu u saradnji sa Maticom crnogorskom iz ovoga grada.
Olivera Žižić je istakla značaj Martinićke Gradine.
- Martinićka Gradina dala je vjeran pregled hiljadugodišnjeg života na ovim prostorima i jedan je od glavnih gradova iz perioda egzistencija prve države Duklje. Gradina se danas prepoznaje po reprezentativnoj crkvenoj arhitekturi, po trobrodnoj bazilici koja je rađena po modelu zapadno-evropskih crkava u stilu pleterne ornamentike što se do skoro pripisivalo isključivo primorskim gradovima, a znamo da Bjelopavlići nijesu na obali mora. Gradina nije tek slučajno bila predmet istraživanja, ona je ciljno istraživana i bila je prva naučna sonda za provjeru vjekovne istorije Crne Gore - primjetila je ona.
U Bjelopavlićima, kao i u ostalim krajevima Crne Gore, postoje tragovi čovjeka od pradavnina. Po arheološkim principima to je dobar povod za angažovanje arheologa, pa je ona i sve prisutnija u ovom kraju.
- Područje Danilovgrada je arheološki istraženo i postoji mapa sa preko 200 arheološki interesantnih lokacija. Imajući to u vidu dobija se jasnija slika o prošlosti, ali i rasporedu i vrsti nalazišta od pećinskih staništa preko tumula, gradinskih, antičkih i srednjevjekovnih gradova, pa sve do turskih građevina - smatra Žižić.
Ona se upitala i zašto nema arheologa u Danilovgradu koji bi imali šta da rade i usmjeravaju značajna istraživanja. Pri tome ona je posebno naglasila značaj istraživanja pećina.
- Pećine su bitna karika u lancu razvoja arheološke nauke. .Pećina je uvela crnogorsku arheologij u svjetske naučne tokove.Sve te dragocjenosti a njih je još mnogo, u našim područnim muzejima pokazuju da ova teritorija ni u jednom istorijskom periodu nije bila nenaseljena. Naprotiv, u proteklom vrememu ona je bila definisana kao veoma povoljan životni prostor na čitavom Mediteranu, a o tome govori govore kulturni sadržaji koje smo večeras samo pomenuli – zaključila je Žižić.
Mr Boško Iković prikazao je fotografske zapise sa pojedinih arheoloških nalazišta. On je prisutne upoznao i sa konzervatorsko-restauratorskim radovima na kamenom ukrasu trobrodne bazilike sa Martinićke Gradine i ikonostasa crkve Sv. Nikole u Jelenku. I.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
