Izložbom ilustracija „Trium reginarum”, mladog bjelopoljskog umjetnika Luke Joksimovića u Muzeju Bijelo Polje otvoren je šesti Regionalni festival fantastične književnosti REFESTICON 2018. Inspirisan pričama o tri vladarke - Mari Crnojević, Katarini Kosači i Milici Hrebeljanović, Joksimović iscrtava univerzume, prikazuje likove bez lica, zaogrnute svjetovima iz kojih dolaze.
Otvarajući izložbu, direktor lokalnog javnog emitera Radija Bijelo Polje, jedan od utemeljivača Refestikona, mr Dragić Rabrenović, kazao je da je Joksimović stvaralac koji razmišlja, opominje i traga, ističe detalje koji se urezuju u oku posmatrača.
– Luka opominje pokretom olovke, sjenkom i četkicom tuša. Opominje čovječje u muškarcu i ženi, napominje da je tanka linija koja razdvaja dobro i zlo. Taj vječni dualizam koji inspiriše, koji nas uvlači kao posmatrača u grafike, ilustracije, koje Luka ispoljava na papiru. Uvlači nas da tragamo, da zastanemo nad aktom žene sa ružom u ruci, čije se grudi otvaraju vasioni, da se zagledamo u kraljice koje spas traže u današnjem svijetu – istakao je Rabrenović, dodajući da je Luka još jedan u plejadi fantastičnih mladih bjelopoljskih slikara, koji već ostavlja svoj trag.
Poetskim sjajem crteža koji je u zatvorenom ramu, Joksimović otvara prozore umjetnikovog maštanja i filozofiranja, i zahvaljujući se na prilici da otvori ovako veliku manifestaciju on je kazao da mu je čast što je priče iz zbirke „Trium reginarum”, uspio da pretvori i u likovno umjetničko djelo.
U okviru Festivala prve večeri u Muzeju Bijelo Polje održan je panel na temu „Trium reginarum – tri vladarke – jedna sudbina”. O životu, duhu vremena, kulturi, međunarodnim odnosima vladarki i žena iz srednjeg vijeka – Mari Crnojević, Katarini Kosači i Milici Hrebeljanović, koje su dale pečat vremenu u kojem su vladale govorili su profesor istorije i knjiživnosti Marijan Mašo Miljić i profesor istorije Boban Šestović.
Šestović je pokušao da prikaže vremenski opseg od skoro 200 godina, ali i da posjetiocima otkrije i one istorijske podatke o vladarkama, koji do tada nijesu bili poznati.
– Mara Crnojević je bila kćerka Stjepana Vukšića Kosače, i žena vladara koji je u istoriji ostavio najdublji trag u trećoj crnogorskoj dinastiji – Crnojevića, žena Ivana Crnojevića – naveo je Šestović.
On je istakao da malo ko zna da su Mara Crnojević i Katarina Kosača bile polusestre.
– Katarina Kosača je vladarka rođena malo ranije nego Mara Crnojević, a otac im je bio moćan bosanski vladar Stjepan Vukšić Kosača. Katarina je bila žena bosanskog vladara iz moćne kraljevske porodice Tomaševića, tačnije žena Stjepana Tomaša Tvrtkovića.
Ipak, kako je Šestović rekao, najveći dio materijala koji imamo o istoriji jeste o vladavini knjeginje Milice Hrebeljanović – odnosno taj manje poznati dio dok je bila savladarka svome mužu knezu Lazaru, i možda više poznatiji dio kada je samostalno vladala do punoljetstva svojih sinova Stefana i Vuka.
– Neću pogriješiuti ako kažem da je u tom državničkom smislu najznačajnija bila knjeginja Milica, jer upravo u tom periodu kao vladarka imala je prvi nalet osmanlija, jer je to prva teritorija do koje su došli i trebala je sačuvati nezavisnost, odnosno potpisati i sklopiti vazalstvo sa moćnim Ugarima sa sjevera i Otomanskim carstvom koje dolazi sa istoka – pojasnio je profesor.
On je naglasio da su u periodu njihove vladavine uspostavljeni prvi i rodbinski odnosi. Cijeli taj region povezivali su i rodbinski odnosi Nemanjića, Kotromanića, Kosača odnosno Vukovića, pogotovo u susjednoj Bosni i Hercegovini – zaključio je on.
Miljić je najveći dio svog izlaganja posvetio crnogorskoj vladarki Mari Crnojević, ženi Ivana Crnojevića.
– Majka je trojice posljednjih vladara pred gubitak državne samostalnosti i dolaska osmanlija na ovim prostorima. Posebno je važan period kada je sa svojim mužem i članovima porodice morala da napusti Crnu Goru tj. Zetu i svoje utočište nepune dvije godine nađe u susjednoj Italiji – ispričao je Miljić.
M.N.