Proteklog vikenda najuspješnijim autorima sa konkursa za IV Međunarodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović” u istoimenoj galeriji Spomen doma „Crvena komuna” u Petrovcu, dodijeljene su nagrade, i potom je otvorena izložba svih pristiglih radova. Međunarodno bijenale akta organizovano je nakon decenije pauze. Selektor i autor izložbene postavke Bijenala bio je mr Dragan Mijač Brile, akademski vajar, kustos Spomen doma „Crvena komuna”.
Stručni žiri ovogodišnjeg bijenala činili su dr Pietro Marangoni, sociolog, novinar i galerista (Italija), dr Milija Belić, filozof i multimedijalni umjetnik (Francuska), doc. art Slobodan Tomić, akademski grafičar (Hrvatska), Miroslav Masin, akademski slikar (Makedonija), Stojan Đurić, akademski slikar (Srbija), mr Dragan Mijač Brile, akademski vajar (Crna Gora) i mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti (Crna Gora), predsjednica žirija.
Stručni žiri je među selektovanim radovima izabrao djela umjetnika koji su dobili nagradu za skulpturu, sliku, crtež, fotografiju ili grafiku. Takođe, dodijeljene su pohvale i nagrade u vidu samostalnih izložbi u galeriji „Marko Krstov Gregović”.
Nagradu za skulpturu dobio je Petar Hranueli iz Hrvatske za djelo „Boterova plesačica”, a pohvale za skulpturu pripale su Marini Stoponja (Hrvatska), Blanki Šperkovoj (Češka), Željku Reljiću (Crna Gora) i Mari Terauchi (Njemačka).
Nagradu za sliku dobila je Marija Knežević iz Srbije za djelo „Astralna projekcija III”, dok su pohvale za slike dobili Dragana Grujičić (Srbija) i Trajana Panajotova (Bugarska).
Nagradu za crtež dobio je Dragan Anđelković iz Makedonije za djelo pod nazivom „Akt”, dok je pohvalu za crtež dobio Pjotr Pandyra (Poljska).
Nagrada za fotografiju i Grand pri dodijeljena je Alini Barbir iz Rumunije za fotografiju „U nedostatku riječi”. Pohvale za grafiku/fotografiju su dobili Milena Živković (Crna Gora), Violeta Monsevyč (Ukrajina) i Gilles Morin (Kanada).
Umjetnici koji su nagrađeni samostalnom izložbom u galeriji „Marko Krstov Gregović“ su Nataša Drešić (Crna Gora), Komives Andor (Rumunija) i Sangiao Florencia (Holadija).
Uoči dodjele nagrada mr Milica Stanić Radonjić, poslovna sekretarka budvanskih Muzeja i galerija prisutne je upoznala sa karakterom Bijenala akta, istakavši da je nakon velikog odziva umjetnika širom svijeta i selekcije, između čak preko 600 pristiglih prijava, izabrano 130 radova koji će u tri galerijske sale „Crvene komune” biti izloženi do 28. septembra.
Direktorka ove kulturne ustanove, mr Lucija Đurašković, je istakla da petrovačko Bijenale akta „Marko Krstov Gregović” svoje idejne korijene ima u jednom od prvih aktova u crnogorskom slikarstvu koji je, krajem 19. vijeka, uradio Petrovčanin, Marko Krstov Gregović, jedan od prvih akademski školovanih umjetnika na našim južnoslovenskim prostorima. – Upravo, i kao podsjećanje na ovog vrlog i posebno talentovanog umjetnika, u Galeriji koja danas nosi njegovo ime, u njegovom Petrovcu, poslije deset godina, obnavljamo ovo značajno kulturno dešavanje. Za realizaciju ovog, za kulturu Crne Gore, a, naravno, i šire, značajnog projekta, dugujem zahvalnost svim kolegama iz Spomen doma „Crvena komuna”, posebno Draganu Briletu Mijaču i koleginici Milijani Istijanović, koji su se zdušno potrudili i dali sve od sebe da se ova veoma zahtjeva manifestacija ponovo održi i uspije.Četvrto po redu, ovo bijenale je sakupilo radove umjetnika iz raznih krajeva svijeta, te, predstavljajući svjetski osobenu likovno-umjetničku manifestaciju, ima za cilj da, kroz svojevrstan presjek od preko 130 selektovanih i izloženih radova, predstavi i poveže umjetnike iz naše zemlje, regiona i inostranstva, pokazujući mnoštvo različitih likovnih poetika i, istovremeno, dokazujući da umjetnost, po sebi, ne poznaje granice. Neka ovo, obnovljeno Bijenale akta, bude naš mali doprinos obnovi odnosa prema ljepoti i umjetničkom uopšte, jer, čuvajući, njegujući i predstavljajući na ovaj način umjetnički stvaralački čin, čuvamo i one najsuštinskije, esencijalne, etičko-estetske vrijednosti našeg humanog bića, kroz proročki iskaz velikog Dostojevskog da će samo ljepota moći spasiti svijet - rekla je Đurašković.
Potpredsjednik Opštine Budva, Vladimir Bulatović, otvorio je izložbu:
– Smatram da je unapređenje kulture prioritetna dužnost svakoga, te bih i naglasio da Opština Budva podržava svaki projekat JU Muzeji i galerije Budve, obzirom da naš grad predstavlja značajan kulturno – istorijski centar - rekao je između ostalog Bulatović.
Ž.J.