Impozantnom broju publicistički naslova dr Gorana Komara ovih dana pridodat je nov - „Propast broda kapetana Đermana (prema građi hercegnovskog opštinskog arhiva)”. Nova knjiga je potvrda stvaralačke plodotvornosti i umjeća autora koji je koristeći predanje ali i brojne dokumente i građu iz arhiva unio sadržaje iz novootkivenih memoarski zapisa. Čitanje ovog teksta prestavlja čudesno otkovenje iz 1762. godine, kada je u zalivu kod Meljinapotonula lađa kapetana Đermana iz Prčnja i kada je mletačlka vlast imala namjeru da sruši manastir Savinu. O tom događaju o kojem istorijografija nije rekla svoju potonju riječ bilo je riječi na promociji koja je priređena u okviru „Oktobarskih svečanost”, koje se održavaju povodom 28. oktobra, dana Opštine Herceg Novi.
U prisustvu konzula Republike Srbije u Herceg Novom Zorana Dojčinovića i predsjednika Opštine Stevana Katića o ovom zanimljivom i pomalo za istoričare tajanstvenom događaju govorili su publicista Nebojša Rašo i sam autor.
Pronalaženjem dokumenta o stradanju broda kapetana Đermana uoči četiristote godišnjice manastira Savina dr Goran Komar je dokumentovao „legendu” i „mit”, kako su do sada istoričari nazivali ove događe, naglasio je Rašo. Komar je ovog knjigom dopunios voju monografiju o istoriji manastira savina objavljenu 2013. godine, primijetio je on.
– Eksplozija u barutani broda kapetana Đermana, po istrazi bez poznatog uzroka, značajna je potvrda narodnog predanja. Smatram da odavno nijesmo predstavljali u našem gradu po obimu manju, a značaju veću knjigu – kazao je Nebojša Rašo, naglasivši da je brod potonuo u vrijeme Rusko-turskog rata.
Ovaj događaj uslijedio je neposrdno nakon poziva carice Katarine druge narodima balkanskog poluostrva da se pridruže ratu protiv Turske. Venecija, koja u ovom ratu nije učestvovala ali mnogi Bokelji odazvali su se pozivu carice Katarine i borili se na strani Rusije, pod pritiskom Turske na sve načine pokušavala da spriječi odlazak našeg stanovništva u dobrovoljce, ali uglavnnom neuspješno, rekao je on govoreći o istorijskom kontekstu događaja opisanih u Komarovoj knjizi.
Govoreći o značaju manastira Savina za narod i vjeru u Boki Rašo je citirao vladiku Nikolaja Velimirovića „da je to mala oaza, malena republika pod neposrednim pokroviteljstvom i vlašću božjom... Tu ljubav caruje bliže Bogu.To je knjiga dokument koji obavezuje buduće istraživače”.
Sa ovom konstacijom složio se u dr Goran Komar koji je naglasio da se nada da će ovaj rad „budućim istraživačima u kotorskom i mletačkom arhivu detaljnije razvidjeti posledice događaja, kao i osvijetliti njegovu pozadinu.” On je rekao da knjigom pokazuje da je predanje Svetog bratstva Manastira Savina oslonjeno na ličnosti i događaj koji se zaista dogodio. kako je rekao danas posjedujemo podatke o dugogodišnjem sporu manastira sa upravom meljinskog lazareta. A, predanje o tome da je 1762. Mletačka Republika poslala iz Kotora kapetana Đermana s vojnim lađama da razruši manastir, koje je spriječila molitva kaluđera Materi Božijoj mogla bi biti istina.
– Zatiranje predanja jeste put za uništenje zavjeta a zavjet shvatamo kao savez sa Bogom – kazao je Komar.
On je naglasio da domaća istorijografija posle Drugog svjetskog rata je odbacila predanja i oslonila se isključivo na povjerljive izvore, i tako je zatrla veliko polje realnog života.. On je rekao da „kominternovsko-komunistička istorografija prestavljala produžetak austrijske kolonijalne nauke o Balkanu i njome je stari sistem nadograđen”. Odbačeno je crkveno predanje i naslijeđe crkve, najviši prinos civilizaciji i tome krajnjem i najvišem domašaju ljudskog roda pridat je legendarni karakter.
– Takav zatirački proces pogodio je Balkan – upozorio je Komar.
Z. ŠAKOTIĆ
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
