Promocija prevoda čuvenog djela Petra Drugog Petrovića Njegoša „Luča Mikrokozma”, upriličena je pred brojnom publikom u Knjižari Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, u Podgorici.
Pozdravnu riječ izgovorio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore Novica Đurić.
Prevodilac na ruski jezik Ilja Čislov kazao je da je posebno bilo važno obratiti pažnju na jezik, jer, kako kaže, „Njegošev jezik nije Vukov jezik”.
-Svaki Njegošev stih je postao jedna vrsta aforizma. Moram istaći da je Njegoš uvijek tu, među nama, uprkos tome što ga pojedini slavisti prećutkuju. Napadajući Njegoša, oni napadju stožer pravoslavne tradicije. Nije me sramota zbog ovog prevoda. Nijesmo se obrukali, jer smo mu prilazili sa strahopoštovanjem. Čitajući Njegoša, mi se sjećamo naše prošlosti – kazao je, između ostalog Čislov.
Prevodilac „Luče” na rumunski jezik, Ljubica Rajkić, istakla je da su ovi prevodi važni jer na taj način širimo naš duhovni prostor.
-To je važan korak da pređemo „tamo, preko”. Prevoditi „Luču” sa nebeskog jezika, koji je vanvremeni, je nešto veoma zahtjevno. Prije svakog stiha sam se molila. Ne bih se usudila da upropastim to djelo ili da rumunskog čitaoca navedem na pogrešan zaključak – kazala je, između ostalog, ona.
Andrej Romanov, koji je preveo „Gorski vijenac” na bugarski jezik, kazao je da je „Njegoš ljubav njegovog života”.
-Moja misija je bila prevesti ovo veliko djelo na moj jezik. Tom prevodu dao sam sedam-osam godina svoga života – kazao je, između ostalog, prevodilac Andrej Romanov.
U ime izdavača brojnoj publici se obratio književnik Radomir Uljarević.
-„Luča Mikrokozma” je jedinstveni nebeski putopis koji ne traži izgubljeni raj, već nas vraća u nađeni. Ona je snimak nebeskih prilika. Njegoš se bavio rasvjetom čovjeka, kao što se Nikola Tesla bavio rasvjetom svijeta – kazao je Uljarević, ističući da mu, kao izdavaču, objavljivanje ovih djela čini neizmjernu čast.
Predsjednik Književnog društva „Njegoš”, Milutin Mićović, kazao je da je imao čast napiše predgovore ovim prevodima.
-„Luča” je za nas tekst, pjesničko djelo, ali kakvu ona za nas ima vrijednost ako mi sami ne možemo imati učešća u toj životnoj luči? Boraveći u Rusiji, primijetio sam kako malo poznaju Njegoša, a to znači i naš narod, i ta nas sudbina pritiska i razara. Mi, kao i Njegoš, nemamo sagovornika – pojasnio je književnik Milutin Mićović. On je istakao da se sa prevodom „Luče” dobija dublja, iskonska dimenzija poznavanja Njegoša.
Moderator večeri bila je pjesnikinja Milica Bakrač.
A.Ć.
Tajnovidac
U okviru ove večeri predstavljeno je i djelo mitropolita crnogorsko-primorskog dr Amfilohija „Žitije mitropolita Petra Drugog – Cetinjskog Pustinjaka i Lovćenskog Tajnovidca”, o kom je, pored autora, govorio i književnik Budimir Dubak.
-To je djelo koje je poslije znamenite knjige Vladike Nikolaja, došlo kao najdublje i najobuhvatnije djelo napisano o Njegošu. Naš mitropolit je vidio ko je Njegoš, pa je stoga i on tajnovidac i otkrovitelj – kazao je, između ostalog, Budimir Dubak.
Mitropolit Amfilohije je istakao da je „Luča” bila Njegoševo najmilije djelo.
-Njegoš je živio između dva uragana: azijatskog i evropskog, a tako je, vidimo, i danas. Manje Njegoša izgleda razumiju ovi oko Lovćena i ovi oko Avale, makar ovi koji nose vlast. Brozomora je otuđila ljude od Njegoša. To je opaka bolest – kazao je, između ostalog mitropolit Amfilohije, ističući da je Njegoš zaista bogovidac i čovjekovidac.
)){kind=small}
