Crnogorski likovni salon „13. novembar”, koji se tradicionalno organizuje u susret Danu Prestonice, otvoren je preksinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.
Na ovogodišnjem četrdesetom jubilarnom Crnogorskom likovnom salonu predstavljeni su nagrađeni radovi dosadašnjih salona iz njegovog, odnosno fonda Narodnog muzeja Crne Gore, kao i crnogorskih umjetnika koji su za potrebe ove retrospektive ustupili svoje radove.
Otvarajući izložbu, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan kazao je da je ovaj jubilej prilika da se podsjetimo na crnogorske, ali i stvaraoce sa prostora bivše Jugoslavije, koji su na Cetinje donijeli nova likovna promišljanja i afirmisali Prestonicu i van granica regiona.
– Prestonica Cetinje i njeno okruženje stalna su i nepresušna umjetnička inspiracija. Naš grad je mjesto gdje je počelo umjetničko obrazovanje u Crnoj Gori i prostor iz kojeg su ponikla neka od najznačajnijih imena likovne umjetnosti. Ponosni smo što smo kroz Crnogorski likovni salon afirmisali domaće stvaraoce i potvrdili pripadnost evropskom civilizacijskom krugu, doprinoseći tako univerzalnim kulturnim vrijednostima – rekao je Kašćelan.
Podsjećajući na istorijat, dr Anastazija Miranović, koja je i selektorka ovogodišnjeg Salona, kazala je da je od osnivanja, davne 1965. godine, tokom vremena, shodno društveno-političkim okolnostima Likovni salon „13. novembar”, mijenjao svoje ime – bio je prvo Likovni salon, zatim Cetinjski likovni salon, na kraju Crnogorski likovni salon.
– Ono što je uvijek ostajalo kao konstanta u imenu je „13.novembar”, Dan oslobođenja Cetinja, jer je simbolično, u čast tog slavnog datuma naše prošlosti nazvan. Grupa cetinjskih umjetnika, okuplja se oko ideje osnivanja likovne manifestacije, koje će promovisati esencijalne vrijednosti tadašnje i sadašnje crnogorske likovne umjetnosti. Bio je to prvi likovni salon u Crnoj Gori – rekla je Miranović.
Dodala je i kako su na ovogodišnjem Salonu predstavljeni nagrađeni radovi dosadašnjih Salona da bi podsjetili na iskričave trenutke trijumfa umjetnosti kroz interkulturalne dijaloge, koji nužno ne moraju biti istih „sazvučja”. Naprotiv, kakofonično višeglasje poželjno je u otvorenom diskursu, ambiciozno započetom davne 1965, interakcijom individualnih umjetničkih narativa.
– I onda i sada, crnogorski kulturno-umjetnički prostor, kreativno etabliran i potentan, podsjeća na prvi umjetnički Salon u Crnoj Gori, koji nadalje obavezuje i obećava osnaživanje starih i produkciju novih korelativnih umjetničkih sprega, zarad kontinulanog identitetskog, integritetskog trajanja najstarijeg likovnog salona ovdašnjih prostora. Mi mu želimo isto što su mu željeli njegovi osnivači – da kreativno obujmi širi kulturološki prostor kroz umjetničke razmjene i susrete u Crnoj Gori, na Cetinju – istakla je Miranović.
Organizatori Salona su Prestionica Cetinje i Narodni muzej Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom kulture i Društvom istoričara umjetnosti Crne Gore. Salon će biti otvoren do 5. decembra.
Z.PETANOVIĆ

Zastupljeni radovi istaknutih stvaraoca

Na 40. Crnogorskom likovnom salonu „13. novembar” zastupljeni su radovi: Miloša Vuškovića, Gojka Berkuljana, Ksenije Vujović Tošić, Vaska Lipovca, Vojislava Voja Stanića, Nikole Gvozdenovića, Mirka Bulajića, Slobodana Pura Đurića, Dimitrija Popovića, Boška Kućanskog, Miodraga Kusovca, Božidara Đurića, Tomislava Dugonjića, Đorđa Pravilovića, Iva Šebalja, Draga Đurovića, Mija Mijuškovića, Enesa Munidžića, Branka Miljuša, Kola Maneva, Negovana Nemeca, Iva Friščića, Miodraga Dada Đurića, Dušana Brajovića, Koste Angeli Radovani, Pavla Pejovića, Zdenka Huzjana, Dragana Karadžića, Slobodana Boba Slovinića, Ratka Lalića, Milije Pavićevića, Nikole Vujoševića, Zorana Obrenovića, Ivane Pejović, Draška Dragaša, Gordane Kuč, Ivana Pejovića, Adina Rastodera, Slavice Gvozdenović, Ivanke Vane Prelević, Ivane Radovanović i Nataše Đurović.