Novi broj dodatka „Ruska riječ” koji se štampa i distribuira samo uz dnevne novine „Dan”, i ovog ponedjeljka obradovao je naše brojne čitaoce širom Crne Gore.
Ovaj dodatak donosi više nego zanimljive tekstove o kulturi, tradiciji, istoriji, književnosti, politici, tehnologiji, nauci, modi, ekonomiji, vojnim i globalnim analizama i svim onim stvarima koje nam na što bolji i uvjerljiviji način mogu približiti toplu rusku dušu i svakodnevicu.
Dodatak „Ruska riječ” je i do sada čitalačkoj publici širom Crne Gore donosio ekskluzivne tekstove o odnosima velikih sila, globalnoj ekonomiji, trci u naoružanju, intervjue i više nego očaravajuće putopise iz najčudnijih krajeva Rusije...
Ovaj broj donosi tekstove kao što su: „Četiri presudna događaja ruske srednjovjekovne istorije” (Na velikim raskršćima ruske srednjovjekovne istorije narod se opredijelio za ono što definiše Rusiju kakvu danas poznajemo), „Dragocjenosti Romanovih sa različitom sudbinom” (Sudbina carskih dragocjenosti Romanovih obavijena je velom tajne, kao i tragična smrt čitave porodice. Dok su neki od njihovih dragulja prodati ili izgubljeni, drugi su sačuvani do danas i bezbjedno smješteni u ruskim državnim trezorima), „Trnovit Tamarin put: Provela je život u domu za invalide, a sada je poznata spisateljica” (Tamara je sa šest godina dospjela u dom za tjelesno invalidnu djecu. Da nesreća bude još veća, dugi niz godina su je smatrali mentalno zaostalom. Odrasla je u uslovima koji nemaju ništa zajedničko sa bajkama, a danas je poznata ruska dječija spisateljica), „Kako peterburška omladina „rehabilituje” stare komunalke” (Omladina ruske „sjeverne prestonice” traga za novim načinom života u zajednici koji se ne svodi na međusobne razmirice i svađe ko će prvi da uđe u kupatilo, nego se zasniva na kreativnosti i dobrim vibracijama), „Njemačka od Rusije traži da vrati umjetničke predmete dospjele u SSSR u vrijeme Drugog svjetskog rata”, „Remek-djela svjetske umjetnosti koja se mogu vidjeti samo u Rusiji” (Ovi eksponati se iz mnogih razloga nikada ne iznose iz svog muzeja), „Od čega početi: Za one koji žele bolje da upoznaju klasike” (Ne morate odmah da se latite „Rata i mira” ili sumornih romana Dostojevskog. Ruski pisci mogu da vam ponude i pristupačnija, a opet jednako genijalna djela), „Umobolnici na prestolu – istina ili laž?”, kao i tekst „Žene osuđene na smrt u SSSR-u poslije 1945: Nacistički dželat, radnica u kantini i serijski ubica”.
Dodatak izlazi na osam strana u boji, svakog prvog ponedjeljka u mjesecu, a materijale priprema ruski medijski projekat „Russia Beyond”.
A.Ć.
Zanimljiva naslovnicaNaslovnicu ovog broja krase tekstovi: „Kako su žene u SSSR-u oslobođene „kuhinjskog ropstva”?”, „Magična stvorenja crta nadomak Moskve i ne sanja Holivud” (Nastavak „Fantastičnih zveri” harao je prošlog mjeseca biosopskim blagajnama u Sjedinjenim Državama i Rusiji. Isto to dogodilo se i prije dvije godine s prvim dijelom priče o magičnim stvorenjima iz univerzuma Harija Potera. „Stvorenja” je u oba slučaja crtao ruski ilustrator
Maks Kostenko iz Podoljska, malog grada udaljenog 40 kilometara od Moskve), „Njemci ispričali zašto ne vole ruske turiste”, „Neprevaziđeni u taraniranju”, kao i tekst „Od čega početi: Za one koji žele bolje da upoznaju klasike”.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
