Kako pomiriti održivi razvoj i zaštititi kulturno nasljeđe, izazov je o kome su govorili učesnici konferencije „Upravljanje kulturnim pejzažima na listi svjetske baštine“, koja je održana u Kotoru u svijetlu revizije Menadžment plana za područje Kotora. Reviziju sprovodi Ministarstvo kulture Crne Gore u saradnji sa Nacionalnom komisijom za UNESCO i članovima Savjeta za upravljanje Područjem Kotora, u toku su izmjene i dopune Zakona o zaštiti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, a očekuje se i mišljenje UNESCO-a u vezi Nacrta Prostornog urbanističkog plana Kotora, te je iskustvo renomiranih kulturnih poslenika iz Italije i Njemačke dragocjeno za domaće „zaštitare“, koji žele da novim izmjenama Zakona preduprijede probleme uočene u praksi.
Plan upravljanja zaštićenim područjem Venecije i njenih laguna, koje je predstavila Katja Basili, iskustva izrade i sprovođenje planova zaštite gornje i srednje doline rijeke Rajne, koja je prenio Dirk Gocman iz Njemačke, predstavnik mreže CIVILSCAPE, te procesi zaštite Amalfijske obale u Italiji, u izlaganju profesora Feruća Feruđinija, savršenstvo je koje naše društvo nema kapaciteta da dostigne, smatra arhitekta Slobodan Mitrović, član Savjeta za upravljanje Područjem Kotora. Ovi eksperti dolaze iz država koje broje oko 80 miliona stanovnika, a Crna Gora ima 600 hiljada stanovnika i tri civilizacijska kruga – romansku kulturu, vizantisku i islamsku, sa pečatom venecije i Austrougarske.
-Mi nemamo kapaciteta da sve te kulturne slojeve savladavamo i naučno izučavamo, jer naša Uprava za kulturna dobra, institucija stara 70 godina, koja ima svega dvadesetak službenika, nema ni finansijske ni organizacione moći. Ostali smo na smjernicama Evropske Unije da sve države Evrope pomažu na tragovima kultura koje se nalaze na prostoru Crne Gore, da one favorizuju neke projete i revitalizacije.Paralelno, investitori kao novi ideolozi ovog društva nastupaju kao „spasioci“ naše zajednice i prtaktično oni vrše „urbicid“, oni ubijaju te naše prostore. To je sve vještački rast, turizam na primjeru Crnogorskog primorja se pretvara u svoju suprotnost, kazao je u diskusiji Mitrović, navodeći primjer Budve, u koju je za 25 godina uloženo preko deset milijardi eura, a napravljen je „mrtvi grad“, koji živi samo dva mjeseca u godini. Perast je grad koji nema ni škole, ni doma kulture, ni stanovnike.
- Mi kulturnjaci nemamo institucionalne snage da se odupremo toj najezdi sumnjivog kapitala, koji ne gradi život, nego kapital koji proizvodi mrtve, pasivne prostore, kaže Mitrović.
Aleksandar Dajković, direktor Direktorata za zaštitu kulturnih dobara je najavio stipendiranje naših studenata na stranim školama. O izazovima upravljanja Prirodnim i kulturnoistorijskim područjem Kotora govorile su Aleksandra Kapetanović i Jasminka Grgurović, Željko Starčević iz Agencije za razvoj Orjena apelovao je na preventivnu zaštitu bafer-zone, ispred Ministarstva kulture obtratila se i Milica Nikolić, a u ime organizatora - Društva prijatelja bokeške baštine, moderatorka programa bila je Marija Nikolić.
M.D.P.
Sporazum o tehničkoj obuci stručnjaka-Problem je nedostatak kvalitetnih kapaciteta kod arhitekata konzervatora, neophodni su nam eksperti za određeno nasljeđe određene epohe, tu nam je neophodna pomoć partnera i zato smo potpisali operativni sporazum sa Nacionalnim istraživačkim savjetom Italije. Imaćemo tehničko-tehnološke obuke što se tiče lokaliteta posebno iz rimskog perioda. Što se tiče institucionalnih problema, u vezi transformacije bivšeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru, možda nije bio pravi momenat za to zbog ograničenih kadrovskih kapaciteta, što ne znači da sadašnji model rada nije pogrešan. U saradnji sa UNESKO-m pokrenuli smo projekat izrade institucionalne analize, gdje ćemo dati presjek stanja i sugestije. Kroz izmjene i dopune Zakona o zaštiti kulturnih dobara predvidjeli smo vraćanje inspekcijskog nadzora pod okrilje Ministarstva kulture, jer bismo na taj način imali bolji efekat na terenu. Nismo imali potrebnu većinu u Skupštini za usvajanje takvog predloga, ali ne odustajemo od te namjere, kazao je Dajković.
)){kind=small}
