Druge večeri 17. Trga od knjige u Herceg Novom, predstavljen je roman „Područje za potapanje” ruskog pisca Romana Senčina.Gojko Božović, urednik IK Arhipelag je konstatovao da Senčin kao pripovjedač, književni kritičar i istraživač književnosti može da odgovori na temu šta zapravo književnost danas može da nam ponudi i kakvo je ona sredstvo razumijevanja svijeta.

- Iz ove perspektive trebalo bi gledati „Područje za potapanje”, zato što je to neobično aktuelan roman i dok ga čitamo mi ćemo ne na jednoj stranici i ne u jednoj pripovjednoj situaciji viđeti kako je to jedna od najuzbudljivijih slika ruske tranzicije. A tranzicije su kao i one Tolstojeve porodice, nesrećne tranzicije su nesrećne na isti način, tako da vidimo da između tih tranzicija postoji više sličnosti nego što smo često spremni da prihvatimo. Ovo jeste priča o tranzicijskom slučaju savremene Rusije i počinje iz jedne potpuno neobične perspektive, kazao je Božović.Senčin je objasnio, da je to bio kraj 80-tih godina prošlog vijeka, vrijeme Perestrojke, kada su se aktivirali ekolozi.

– Prošlo je 30 godina i nezavršnu izgradnju hidrocentrale su počeli da završavaju. To je bilo 2005 godine. Ja sam kao običan čovjek to počeo da postamatram i postepeno su iskrsavale priče o ljudskim sudbinama o ljudima koje su nasilno iseljavali sa područja koje je trebalo da bude potopljeno. Tako su nastajali sižei za knjigu. Nije mi je bilo lako napisati. U njoj nema nekog sižea koji se može nazirati, nema glavnih junaka nego osve to objedinjava geografija, nekoliko starinskih sibirskih sela koja su bila osuđena na propast. Nisam ekolog i smatram da će priroda i dalje da strada od čovjekobve djelatnosti, konstatovao je Senčin.

Božović je istakoa da iščitavajući Senčinov roman, vidimo s jedne strane snažnu kritičku perspektivu a s druge strane vidimo da je to izrazito realistički roman.

- On iznutra osvetljava ljudske drame. psihološke lomove ljudi, koji moraju ođednom, mimo svoje volje, mimo svojih planova, mimo svojih najboljih očekivanja, da se presele iz jednog života u sasvim drugi i potpuno neizvesni. Vidimo šta se događa sa onim životom kome su oni nekada pripadali, sa tom patrijarhalnom civilizacijom koja se u tranzicijskim vremenima sudarila sa izazovima sile i moći, i vidimo na koji sve način moćna ruka duboke tranzicijske države jeste spremna da posegne za različitim elementima, oruđima, tehnologijama ne bi li zapravo ostvarila svoj naum. I pokazuje se ono što jeste strašno iskustvo i po mnogo čemu poznato iskustvo ljudima iz različitih zemalja, različitih kultura i jezika, da ta duboka tranzicijska država vrlo često uspe da ostvari svoje naume i da ne birajući sredstva i ne razmišljajući o posledicama, ostvari ono što je u nekom trenutku poželjela da uradi, poručio je Božović.

K.Matović

---

Kroz „Pohvalu oportunizmu” do odgovora o zlu
U drugom dijelu programa roman „Pohvala oportunizmu“ predstavili su se autor, češki pisac Marek Toman, direktor i glavni i odgovorni urednik IK „Clio“ Zoran Hamović i prevodilac Dragana Petronijević. Hamović se nadovezao na poruku Romana Senčina sa otvaranja sajma, da književnost ne laže, koja mu se dopala stoga što je, kako kaže, književnost zapravo satkana od bezbroj predivinih laži koje čine možda najsnažniju istinu kojom danas raspolažemo. On je istakao da književnost danas mora imati mnogo aktivniju ulogu, u čemu je veoma značajna uloga Tomana koji smatra da priču treba dijeliti na svaki način, a posebno sa mladim ljudima koji izbjegavaju ovu vrstu literature. Autor u „Pohvali oprtunizmu“, daje odgovor na pitanje zašto je zlo kroz istoriju tako primamljivo. Kada govorimo o oportunizmu, mislim da se jako dobro međusobno razumijemo, rekao je na početku Toman Marek, koji je zaposlen u češkom Ministarstvu spoljnih poslova, smještenom u zamku Černicki. Naslovivši svoju prezentaciju „Roman i realnost“, on je ovo djelo predstavio pomoću fotografija zamka, koji je glavni junak knjige, i ličnosti čije se sudbine kroz njega provlače, prvenstveno Jana Masarika i Rajnharda Hajdriha.