Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Vlast prvi put priznala propuste u istragama * Sinđelić ostao bez azila * Dječak pronađen u šahti * Žrtve terorista sahranjene poslije dvadeset godina * Otišla i poslednja nada * Poslanici po drugi put porazili britanskog premijera * Od ulaska u vlast „dobri” preko 150.000
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 11-09-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
MILAN ROĆEN, SAVJETNIK PREDSJEDNIKA DRŽAVE:
Pozdravi mi Duška, nemojte mi Duška zaj.bavati, ne Duška Markovića, nego Duška Golubovića, ovoga možete.

Vic Dana :)

Negdje na selu, svekrva pita snaju:
– Snajka, znaš li ti da upregneš konja?
– Bože majko,... deset godina sam u braku, znam sve o konjima!

Nakon majčinih savjeta, mali komarac poleti na svoj prvi let. Posle nekog vremena, vraća se mali komarac i pita ga majka:
– Kako je bilo, sine?
– Super, mama! Svi su mi pljeskali!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA SLIKA TOMA PAVIĆEVIĆA OTVORENA SINOĆ U CRNOGORSKOJ GALERIJI UMJETNOSTI „MIODRAG DADO ĐURIĆ” NA CETINJU
Opus koji nije uklopljen ni ukalupljen u umjetnički i društveni sistem
Tomo Pavićević, Ljiljana Karadžić i Mladen Milutinović Opus koji nije uklopljen ni ukalupljen u umjetnički i društveni sistem Ovaj sistem ne trpi disonantna iskakanja, a Tomo nam svojim radovima predstavlja sliku društva koja nije ni malo laskava. Bilo kojim ciklusom da se bavi, bilo da su u pitanju ratnici, predstave smrti, predstave ratnika, vojnika, petparačke priče, ljubavni ciklusi poput „Doručka na travi” ili „Male noćne posjete”, on se u svakom od tih ciklusa do kraja predaje, bez zadrške trošeći sebe – kaže istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić
Retrospektivna izložba radova umjetnika Toma Pavićevića koju je organizovao Narodni muzej Crne Gore, otvorena je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić” na Cetinju. Na izložbi su predstavljeni radovi iz Pavićevićevog višedecenijskog opusa, a prati je i monografija u izdanju Narodnog muzeja čije su urednice istoričarke umjetnosti Anastazija Miranović i Ljiljana Karadžić.

– Traženje sebe (bukvalno i metaforičko), u korelaciji sa sopstvom i (mikro/makro) svijetom, zajednička je tema svih Tomovih ciklusa i svojevrsna koheziona cjelovitost stvaralačkog opusa. On je uzdiže na nivo univerzalne teme i zapitanosti pred sudbinom čovječanstva, u čijem središtu je pojedinac sa prefiksom „sve što je ljudsko nije mi strano”. No, Tomo pronalazi i „ono” animalno, instinktivno u čovjeku, ne libeći se da ga (aludirajući značenjsko) targetira kroz svoje umjetničko djelo. Da nas ogoli do suštine – kazala je otvarajući izložbu direktorica Narodnog muzeja, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Anastazija Miranović.

Ona dodaje da Pavićević svog čovjeka smješta u kuću i sanduk, u ljubav i smrt, „on je totem, mumija, i situacija-stanje. Prizor s goblena, tapeta i ukrasnih krpa i/ili krik, nijemih bebolikih duša u uzdignuću, trivijalni mizanscen, kafanska namiguša i/ili duhovnica s kamilavkom. On je i izanđala žičana šušta stare postelje, s tiglom-kanalicom umjesto glave, napuklom i okrnjenom od bijesa, muke i jada vascijelog svijeta, što ih bremenito nosi kroz uzaludnje bitke u ratovima života”.

– U rehabilitovanju „barokne ideje da život i realnost nisu ništa drugo do gluma i teatralnost, velika pozornica iluzija na kojoj se ispod šminke i kostima nikad ne spozna pravi lik”, Pavićević simboličkom retorikom, centriranjem formi u polje slike, pozornice, priče, značenja, lucidno progovara svojevrsnom ikonografijom/scenografijom, sugerišući koncept identiteta koje zadobijamo, shodno nametnutim ili izabranim ulogama. Poput predanog i posvećenog arheologa, Tomova istraživačka kampanja penetrira u višeslojene dubine bića, sopstva, zemlje, svijeta, univerzuma u kontinuiranim istraživačkim procesima za (sa)znanjem, istinom, spasenjem, što permanentno izmiče i čini se kao „hod koji istovremeno napreduje i nazaduje” – kazala je, između ostalog, Miranovićeva.

Na otvaranju izložbe govorila je i istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić koja je zahvalila kustosu Milošu Marjanoviću kao i svim kolegama iz Narodnog muzeja koji su pomogli realizovanje ove izložbe, a posebnu zahvalnost uputila je Mladenu Milutinoviću koji je, kako je istakla, pomogao da monografija koja prati ovu izložbu ugleda svjetlost dana.

Govoreći o umjetniku Tomu Pavićeviću, Karadžić je istakla da je njegov opus specifičan, enigmatičan i možda jedan od najkontroverznijih u crnogorskoj savremenoj istoriji umjetnosti.

– On ima takav opus koji nije uklopljen ni ukalupljen ni u umjetnički ni u društveni sistem kao što ni Tomo kao ličnost nije uklopljen u ovakav sistem na onaj način koji bi bio poželjan. Zapravo, ovaj sistem ne trpi disonantna iskakanja, a Tomo nam svojim radovima predstavlja sliku društva koja nije ni malo laskava. Bilo kojim ciklusom da se bavi, bilo da su u pitanju ratnici, predstave smrti, predstave ratnika, vojnika, petparačke priče, ljubavni ciklusi poput Doručka na travi ili Male noćne posjete, on se u svakom od tih ciklusa do kraja predaje, bez zadrške trošeći sebe – kazala je Karadžićeva.

Ona je najavila da će u sklopu izložbe djela Toma Pavićevića koja će biti otvorena do 15. oktobra biti uprilična promocija monografije kao i javno vođenje kroz izložbu.

Z.PETANOVIĆ




Čovjek kao razvratnik i pokajnik
„Kakvog nam čovjeka predstavlja Tomo Pavićević? Kakvog pokušava da „sklopi“ od kostolikih formi koje neka čudna sila teži da integriše i/ili baš suprotno, dezintegriše i učini da se posve raziđu i nikad više ne sastave, ostavljajući rudimentirane tragove nečeg što je nekad bilo nešto. Onog, kome je mjera od dva metra (zemlje, sanduka) dovoljna i jednaka svima. Čovjeka četvrtastih i/ili šiljatih glava, ružičastog tena i putenog tijela, od stida i/ili razvrata, kao sa Rubensovih slika ili modiljanijevski izduženih vratova i glava, što dostojanstveno poziraju vremenu. Onog, kome svinjske njuške ponosito štrče ispod vojničkih/oficirskih šljemova i kapa, kao da njuše i osjećaju svu pogan nečistog, razvratnog i bludnog svijeta ili čovjeka pokajnika, isposnika i sveca, zatočenika hadskog, kontemplativnog mira...”– zapisala je, između ostalog, istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović.


Dobitnik nagrada i priznanja
Tomo Pavićević je rođen 1952. godine u Titogradu. Završio je Višu pedagošku školu u Nikšiću. Član je ULUCG-a od 1978. Do sada je imao 40 samostalnih, kao i brojne kolektivne izložbe. Dobitnik je više značajnih nagrada i priznanja, između ostalih nagradu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i nagradu „Milunovć, Stijović, Lubarda”. Živi i radi u Podgorici. Izlagao je u Umjetničkom paviljonu u Podgorici, u Galeriji „Citadela” (Budva, 1993), Galeriji Republičkog kulturnog centra (Podgorica, 1994) i Galeriji „Dado” Narodnog muzeja Crne Gore (Cetinje, 2006). Grupno je izlagao na Tradicionalnim izložbama ULUCG-a od 1978. kao i na Cetinjskom Salonu jugoslovenske likovne umjetnosti „13. novembar” (1979-1984). Učesnik je i izložbe „Savremena crnogorska umjetnost” u Galeriji „Dojče Vele” u Kelnu 2000. godine. Dobitnik je niza nagrada i priznanja, među kojima Otkupne nagrade „Savremeni crnogorski crtež (mladi)”; Nagrade „Slikari svom gradu”, Titograd 1979; Nagrade ULUCG-a za 1990. godinu; Nagrade „Milunović, Stijović, Lubarda” na Tradicionalnoj izložbi ULUCG-a 1996. i 2010. godine.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"