Romani „Po šumama i gorama”
Milenka Bodirogića u izdanju „Orfelina”, „Otkako sam kupila labuda”
Tanje Stupar Trifunović u izdanju „Arhipelaga” i „Grozota ili⌔
Slobodana Tišme u izdanju „Čarobne knjige”, našli su se u najužem izboru za nagradu „Zlatni suncokret”, saopštili su organizatori.
Prema mišljenju žirija za dodjelu nagrade „Zlatni suncokret”, koji čine
Dragan Jovanović Danilov, Dragan Babić i
Vladimir Gvozden (predsjednik), knjige koje su ušle u najuži izbor predstavljaju izuzetno uspješna ostvarenja i unose svježinu i drugačiji izraz u tokove savremene srpske književnosti, saopštio je juče žiri, navodeći i da je riječ o djelima koja vraćaju nadu u „emancipacijsku moć književnosti”.
– Sva tri romana su svedena, bez viškova i praznog hoda, sadrže određenu vrstu književne `ludosti` koja istupa protiv sveprožimajućeg moralisanja i lažne pristojnosti u srpskoj kulturi. Ovi romani na uvjerljiv način kombinuju ironiju i empatiju, oni razumiju svijet onoliko koliko se on može razumjeti, bez pretjeranih ambicija literarnih sveznalica, a lirski dah vijuga njihovim stranicama kao neophodni začin gorkim temama koje se u njima obrađuju - naveo je žiri.
Milenko Bodirogić u romanu „Po šumama i gorama”, kako je istakao žiri, ispisuje dirljive stranice o sjećanju na jedan svijet koji se svojim vrijednostima, kako se čini, sasvim razlikuje od našeg svijeta. „Ovaj roman-šetnja osvaja čitaoca od prve stranice, vodi nas kroz poznati simbolički prostor planina bivše Jugoslavije, prostor ispunjen neobjašnjivim djelima jedne veličanstvene generacije”, naveo je žiri za roman koji je i u užem izboru za NIN-ovu nagradu, kao i Tišmin „Grozota ili...”
Roman Tanje Stupar Trifunović „Otkako sam kupila labuda” osvaja „izuzetnim stilom u kojem se miješaju ispovijest, tok svijesti i forma pisma, pričajući priču o ljubavi i potrazi za istinom, čime potrvđuje moć književnosti da sve kaže, i da to kaže tako da izmisli svoj jezik i svoje čitaoce”.
Slobodan Tišma romanom „Grozota ili...” ispisuje „provokativnu knjigu o našem vremenu, hodajući po rubovima svijesti, znanja i smisla, kako bi nas pozvao da zadobijemo sebe tek kad potpuno napustimo ono pristojno i očekivano”. Savremeno društvo pomoću brutalnih birokratskih i medijskih procedura stvara čudovišta kako bi povratilo sopstvenu moralnu nevinost.
– Svjesni ovog poraza, ovi romani postižu upravo suprotno: usred društvene mašinerije za proizvodnju čudovišta iz prošlosti i sadašnjosti, oni nam, afirmišući mogućnost istinskog, teškog i odgovornog života, vraćaju nadu u emancipacijsku moć književnosti - istakao je žiri, prenosi SEECult. org. Ž.J.
Dobitnik će biti proglašen do kraja januaraFabrika „Vital” iz Vrbasa 23. put dodjeljuje književnu nagradu „Zlatni suncokret”, a žiri je najuži izbor sačinio od 13 naslova. Poznata i kao Vitalova nagrada, dodjeljuje se za najbolje književno ostvarenje na srpskom govornom području u žanrovima romana, pripovijetke, poezije, književne kritike, eseja i književne publicistike, objavljeno prethodne godine.
Nagrada je prvi put dodijeljena 1996. godine pjesničkoj zbirci Ivana V. Lalića. Prošlogodišnji dobitnik je Vule Žurić. Odluku o dobitniku Vitalove nagrade za 2019. godinu, koja podrazumijeva diplomu i novčani iznos, žiri će saopštiti do kraja januara, a biće uručena u drugoj polovini februara u Beogradu.
)){kind=small}
