Pisac Nemanja D. Pavlović vrlo uspješno se okušao u različitim književnim žanrovima. Svojim romanom prvjencem „Ukradeni bog”, skrenuo je pažnju kako čitalačke, tako i stručne javnosti. Sa popularnim „Autostoperskim vodičem kroz fantastiku” sarađuje od 2017. godine. Pavlović za „Dan” govori o svom romanu, inspiracijama, epskoj fantastici, ali i drugim važnim temama.
•Autor ste romana „Ukradeni bog“, za koji kritika smatra da je „feniks srpske fantastike“. Koliko je teško pisati epsku fantastiku i na čemu insistirate kada je ona u pitanju?
–Kreiranje izmišljenih svjetova koji obuhvataju sve aspekte postojanja, ne može da bude lak i jednostavan proces. Ali, ako sve stvarate iz ljubavi, ništa ne može da bude teško. I upravo je ljubav ono na čemu insistiram. Ne mogu da radim i stvaram nešto iz određenih ubjeđenja, ako mi se to ne sviđa. Ako me ne usrećuje, ne iscjeljuje ili ne pokreće, neće biti ni stvoreno.
•Kako vidite položaj tog žanra?
–Kada pričamo o položaju ovog žanra na svjetskoj sceni, on trenutno preuzima svijet u svim vidovima umjetničkog izražavanja. Iako većina filmova, serija i knjiga nema kvalitet i dubinu, popularnost epske fantastike dozvoljava da pojedini biseri dođu do izražaja. Što se tiče položaja fantastike na domaćoj sceni, još uvijek smo u problemu. Naši ljudi su skeptični po pitanju ovog žanra i odustaju na sam pomen, zbog uvriježenih predrasuda: da se fantastika ne smatra umjetničkim žanrom, da je neozbiljno štivo i da se neopravdano svrstava u petparačku literaturu.
•Kako ocjenjujete stanje u srpskoj književnosti?
–Isto je kao i stanje bilo čega u zemlji.
•Kog pisca najviše cijenite kada je u pitanju epska fantastika? Ko je imao najveći uticaj na vaše stvaralaštvo?
–Stiven Erikson i Brendon Sanderson su dva najoriginalnija pisca ovog žanra. Uspjeli su da se oslobode svih klišea koji se, iz nekog razloga, smatraju temeljima jednog romana epske fantastike. Oni su utrli stazu u svijetu epske fantastike, koju pokušavam da pratim na svoj način. Izdvojio bih Eriksona koji više odgovara mom senzibilitetu i filozofskim načelima. U stvaralačkom smislu ga doživljavam kao duhovnog oca.
•Koliko je važno poznavanje sopstvene istorije i mitologije za nastanak jednog takvog djela?
–Poznavanje sopstvene istorije i mitologije može biti divna oaza inspiracije za nastanak jednog djela epske fantastike, ali nije ni nužno ni presudno. Nevezano sa epskom fantastikom, svaki čovjek ima dužnost prema sebi samom da poznaje svoje korijene i nasleđe. Ovo pitanje je vjerovatno proisteklo iz činjenice da je u domaćoj fantastici tema uglavnom slovenska mitologija ili istorijske, legendarne i mitske ličnosti. U poslednjih deset godina imamo talas knjiga inspirisanih navedenim izvorima. Divno je imati uzor i pronaći inspiraciju u sopstvenoj mitologiji, ali ako se ista priča, sa istim likovima, ispričana na sličan način, pojavi u pet djela objavljenim u malim vremenskim razmacima, meni, kao čitaocu, nije primamljiva. Uvjeren sam da je i to jedan od razloga zbog koga domaći čitaoci imaju odbojnost prema ovom žanru. Moje divljenje prema fantastici rodilo se upravo iz ljubavi prema drugačijem, različitom i originalnom.
•Šta Vas je navelo da iskoristite lirsku i poetsku formu u knjizi epske fantastike?
–Ništa planirano i namjerno. Ovo je forma u kojoj sam najbolje i najpreciznije uspio da dočaram određene djelove svijeta, scena i energije koja je utkana u knjigu. Spontano i iz srca. Kao što bih nagonski sklonio puža sa trotoara da ga neko ne zgazi.
•Koliko su Vam bliske Landorove nevjeste?
–Najbliže u odnosu na bilo koji sveštenički red iz moga svijeta. Prvobitno su zamišljene kao uvertira za određene događaje. Iako epizodni karakteri, uspjele su čvrsto da se upletu u glavni tok priče.
•Živjeli ste u romanu dok ste ga pisali?
–Od kada je došla prva ideja, ne prestajem da živim tamo. Onako kako neki ljudi pred spavanje sabiraju utiske i prave planove, tako ja ulazim u taj svijet, proživljavam ga i stvaram.
•Da li planirate da promovišete svoju knjigu i van granica Srbije?
–Bila bi mi velika čast i zadovoljstvo da, kada se za to stvore uslovi, održim promocije širom našeg regiona. Pored toga, u planu je da prvi roman bude preveden na ruski i da ga predstavim ruskoj čitalačkoj publici.
A.ĆUKOVIĆ

---

Aktivno stvara i sprema promocije
•Na čemu trenutno radite? Koji su Vam planovi?
–Prije nekoliko dana sam završio priču „Razdoblje sudara bogova“, koja će izaći u drugom broju časopisa „Autostoperskog vodiča kroz fantastiku” pod nazivom „Zov heroja“. Interesantno je spomenuti da je i knjiga „Ukradeni bog“ izašla u istoj ediciji, u kojoj još možete naći i knjigu „Mesečev ratnik“ sjajnog Stefana Mijatovića. A prije, poslije i uporedo sa ovom pričom, pišem novu knjigu iz svijeta koji sam stvorio u „Ukradenom bogu“. Plan je da ove godine održim još nekoliko promocija bogatog i zanimljivog sadržaja, na kojima ću predstaviti svoj roman prvijenac. Pored toga, plan mi je da u toku sledeće godine završim i pripremim novi rukopis za štampu.