I pored otežanih okolnosti zbog epidemije korona virusa Narodni muzej je i u ovoj godini sprovodio istraživanja na arheološkom lokalitetu Crvena stijena kod Nikšića. Kako su nedavno saopštili, istraživanja se realizuju u saradnji sa Univerzitetom iz Minesote u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu. Crvena stijena je jedno od najznačajnijih staništa praistorijskog čovjeka u svijetu. Iz Narodnog muzeja navode da je ovogodišnje istraživanje većim dijelom bilo usmjereno na laboratorijsku analizu kremenih artefakata i botaničkih i sedimentoloških uzoraka koji su pronađeni u ranijim arheološkim kampanjama.
– Određeni broj kremenih alatki detaljno je analiziran, dok je za paleobotaničke uzorke urađena prva faza, čime su pripremljeni za dalju obradu. Preliminarni rezultati izdvajaju nekoliko kremenih alatki iz kulturnih slojeva koji se dovode u vezu sa lovačko-sakupljačkim zajednicama neandertalske populacije. Dalja i detaljna obrada ovih artefakata obećava da će donijeti važne informacije za period srednjeg paleolita Crne Gore i Balkana, navedeno je u saopštenju iz Narodnog muzeja.
Stručni tim, pojašnjavaju iz ove ustanove, u saradnji sa prof.
Žilijen Monier napravio je detaljnu strategiju u pogledu sprovođenja inovativne metode geofizičkog istraživanja električnim rezistivitetom mapiranja dna unutar potkopine Crvena stijena. Cilj je da se testira rasprostiranje najdubljih poznatih slojeva, a ta metoda bi mogla pomoći u raznim budućim sedimentološkim, geološkim i arheološkim istraživanjima lokaliteta Crvena stijena, koje kao arheološko nalazište inače doprinosi cjelovitom razumijevanju načina života i običaja praistorijskih zajednica koje su živjele na našem prostoru.
Nalazište je otkriveno sredinom prošlog vijeka kada su započeta prva arheološka iskopavanja, a kasnija reviziona 2004. godine započeo je Centar za arheološka istraživanja Crne Gore u saradnji sa Univerzitetom iz Mičigena. Od prije dvije godine istraživanja sa multidisciplinarnim pristupom nastavlja Narodni muzej.
– Rezultati dosadašnjih multidisciplinarnih istraživanja pružaju cjelovitu rekonstrukciju života paleolitskog čovjeka srednje paleolitskog perioda - Musterijena, vrijeme kulture neandertalaca od 150.000 godina do 40.000 godina prije naše ere. U budućim istraživanjima očekuje se da će doći do paleolitskih kultura starosti 200.000 godina prije naše ere, ističu iz muzeja.
Za potrebe arheoloških istraživanja kao i adaptaciju objekata u selu Petrovići, u čijem rejonu se nalazi Crvena stijena, Narodni muzej i Ministarstvo kulture od 2012. godine do sada uložili su oko 300.000 eura. Na istraživanju radi veliki broj međunarodnih usko specijalizovanih stručnjaka koji se bave raznim oblastima paleolitske arheologije.
B.B.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
