Osamnaesto izdanje hercegnovskog Trga od knjige počelo je predavanjem prof. dr Lidije Tomić o monumentalnom djelu i ličnosti Borislava Pekića, a povodom 90 godina od piščevog rođenja. Program je nastavljen prikazivanjem njegove ekranizovane drame „Zlatno runo” u režiji Nebojše Bradića, kao i izložbom „Boka: glasnik za opće interese Bokelja 1908/1909”, koju je hercegnovska biblioteka prvi put predstavila 2009. godine povodom jubileja 100 godina prvih novina u Boki.
– U Pekićevom životnom, baš kao i književnom uvijek provejavaju viši ciljevi. Njegovi književni stavovi ukazuju na njegovu preporuku „Vjerujte knjigama, a ne njihovim piscima“. Vjerujući knjigama, idemo za njegovim iskustvom stvaranja, za njegovom naročitom poetikom i postupkom pripovijednja koji je više vezan za otvoreno i polemičko tkivo njegovih pripovjedaka, novela, drama, eseja, dnevnika, romana. Riječ je o iskustvu teksta kojim Pekić tematizuje žuivot u više slojva i načina – kazala je Tomić. Smatra da on ne opisuje život, već o njemu razmišlja u književnim slikama, te da suštinu Pekićevog stvaralaštva čini čovjek na različitim prostorima i periodima. Vraćajući se na istoriju civilizacije i kulture, Pekić je uvijek insistirao na sveobuhvatnosti, od mita, istorije i društvenog života, do tema iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Ukazala je, da je sebe smatrao piscem ideja stvarnosti, a ne piscem stvarnosti. Po njoj, stvarnost Borislava Pekića, je izraz neiscrpnog poetskog, intelektualnog, etičkog i filozofskog iskustva.
– Njegove knjige su pokušaj racionale formulacije njegovog metafizičkog odnosa prema stvarnosti i njenim prividima – naglasila je Tomić.
Ona je ukazala na moralnu konzistentnost ličnosti i induvidulanu nadmoć Pekića „koji doživljava Zapad kao civilizaciju, a civilizaciju kao zatvor, imajući u vidu da se čovjek kroz neprozirnu tminu spaja sa nedokučivošću, alfom i omegom”. Unutrašnji raspet nad izazovima, po njenom mišljenju, za Pekića je značio biti slobodan i imati dostojanstvo izbora.
Druge i pretposljednje večeri 18. Trga od knjige u Herceg Novom je predstavljeno je 39. izdanje zbornika radova, nauke, kulture i umjetnosti „Boka”, o kojem su govorili dr Ilija Lalošević i Nevenka Mitrović, direktorka Biblioteke. Mitrović je predstavila svih šest članaka koje sadrži zbornik. Dr Lalošević je najtoplije preporučio pažnji čitalaca 39. izdanje zbornika „Boka”, izvdojivši posebno radove Milice Križanac, Zorivce Čubrović i Jasminke Grguroviić.
Nakon predstavljanja Zbornika publika je imali priliku da odgleda film o životu Iva Andrića „Proleće na poslednjem jezeru” režisera Filipa Čolovića.
K. Matović

---

Zbornik „Boka”
U ovogodišnjem broju zastupljena su djela: Petar Kolendić i Boka Kotorska, autora Zlata Bojović; „Svako pričanje ima svoje zakone“ (komparativno proučavanje Pričanja Vuka Dojčevića i Primjera čojstva i junaštva), Radomira Ivanovića; Epitimijni nimokanon iz Crkve Svetog arhanđela Mihaila u selu Klinci (Luštica), Đorđa Bubala; Evropski i turski uvoz u Kotor od 14. do 17. vijeka (Arheološka istraživanja 1987-1999), Milice Križanac; Posjed Vicka Bujovića u Kumboru, autora Zorice Čubrović; Kult Sv. Antuna opata u Kotoru, Jasminke Grgurević; koautorski rad Željeznica i željeznički mostovi u hercegnovskoj opštini – most u Zelenici; inženjer Slobodan Nakićenović (1916-1996) i jugoslovenski nuklearni program, autora Vlada Bijelića, zatim prilog Pohvala ruci kotorskog neimara Mira Franovića, Milke Čanak Medić, u rubrici Građa: Popisi sela Topaljske komunitadi, Gorana Ž. Komara; Spasavanje posade broda „Sv. Spiridon“ 1807, Nebojše Raša i prikaz knjige „Novi muzički libro Paštrovskih pjesama – knjiga druga”, Dušana Medina.