Po prvi put ove godine Ministarstvo poljoprivrede daje podršku za nabavku folija za pokrivanje plastenika i to za objekat od minimum 500 kvadrata. Međutim, poljoprivrednicima sa područja Zete to baš i ne odgovara jer kako su isticali juče na prezentaciji Agrobudžeta za 2018. godinu u gradskoj opštini, malo ko ima objekat od 500 kvadrata ucjelo, gotovo svi imaju više objekata od po par stotina kvadrata. Porodica Majić je navela lični primjer da su među prvima počeli da uzgajaju jagodu u Zeti i to sve iz sopstvenih sredstava te da nikad nisu uspjeli da ostvare nijedno pravo na subvenciju.
– Kad smo počinjali, sami smo suprug i ja podigli dva plastenika od po 500 kvadrata, međutim 2012. godine su nam usled velikog nevremena pali i dobili smo vjerovali ili ne svega 230 eura pomoći. Ni tada nismo imali pravo na pomoć jer ste zahtjevali veću minimalnu kvadraturu. Shvatili smo da nije dobro praviti velike plastenike pa danas imamo dva od po 280 kvadrata i dva od po 230, što je preko 1.000 ukupno i opet ne možemo da ostvarimo subvenciju. Ne možemo ni za sjemena dobiti, a toliko novca dajemo za tu stavku– pitali su Majići.
Savjetnik za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede Vukota Stanišić kazao je da za sjemena i sadni materijal mogu ostvariti podršku jer se računaju zbirni računi, dok za folije za natkrivanje plastenika mogu samo za objekat ucjelo i to od 500 kvadrata. Kazao je i da su od ove godine smanjili minimalnu kvadraturu za povrtarsku proizvodnju sa 2.000 na 1.000 kvadrata, te da je minimalna investicija koju podržavaju 500 eura.
Ni Luka Krstović iako ima desetak objekata od po 400 kvadrata ne može da ostvari pomoć za folije, pa je pitao može li se nadati pomoći za mreže.
–Imam ambiciju da ove godine sadim zelenu salatu na otvorenom i to ispod crvene mreže, pa mogu li se tu čemu nadati i preko kog projekta–pitao je Krstović, na šta je dobio negativan odgovor.
Danijela Stolica, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu i ribarstvo je kazala da će možda moći kroz IPARD projekat ali da moraju čekati raspisivanje tendera.
Povrtlara Miloša Dobrovića je interesovalo dokle se stiglo sa njegovim predlogom da se daju subvenije za naftu obzirom da je gorivo sve skuplje, a da je za velike zasade to izdatak. Danijela Stolica je odgovorila da za gorivo nema subvencija iz razloga što se daje 180 eura pomoći po hektaru za povrtlare koje im služe da raspodjele tako da sve mogu da iskombinuju. Dobrović je napomenuo i da je u odnosu na sve što im treba dodatno uz gorivo, od sjemena, folija, obrade zemlje, to malo jer im je plasman najveći problem. Stolica je ukazala da jedino udruživanjem i imenovanjem predstavnika koji će se boriti za sve njih mogu ostvariti siguran plasman, i napomenula da za sve grane poljoprivrede postoje udruženja samo za povrtarstvo ne.
Aleksadra Maraša je interesovalo šta je predviđeno sa AD Plodovima koji bi trebali da otkupljuju robu domaćih proizvođača, jer ne mogu svi da se oslanjaju samo na Voli, a Vukota Stanišić kazao da će ubrzo biti raspisan tender za zakup Plodova.
Stojana Peličića je najviše interesovalo hoće li država šta preduzimati da u kritičnim mjesecima- junu, julu i avgustu smanje uvoz robe kako domaća roba ne bi propadala.
–Kod nas je dnevnica radnicima 30 eura po danu a u Albaniji jedan euro po satu, to je ogromna razlika a nama je Albanija najveći konkurent i samo država može da nas spasi toga, na šta smo više puta i ukazivali– kazao je Peličić.
Stolica je objasnila da Crna Gora ima otvoreno tržište te da mogu samo da kontrolišu kvalitet robe koja ulazi u CG ne i da zabrane uvoz, te da su prošle godine vratili na desetine kamiona.
Poljoprivrednik Marko Lukić iz Goričana je pitao hoće li i kad uvesti pomoć i za hortikulturu koja je takođe grana poljoprivrede. Iz Ministarstva poljoprivrede su odgovorili da još uvijek nemaju podršku za hortilkulturu.
Pitali su i poljoprivrednici, da li mehanizaciju koja se kupi sa 50 odsto podrške može da se proda, na šta je odgovoreno da ne smije minimum pet godina te da se to strogo kontroliše. Ukazano je i predstavnicima ministarstva da je podrška koju daju za osiguravanje poljoprivrednih objekata dobra, ali da osiguravajuće kuće ne sprovode svoj dio posla jer polovinu šteta ne obračunavaju kako treba. Vukota Stanišić je kazao da jedino Lovćen osiguranje to čini ali za osnovne štete i to od grada, požara i udara groma, te da za sve dodatne rizike poput poplava, vjetra... moraju lično da se dogovaraju sa njima da se odrede parametri kojima će se voditi.
Agrobudžet za tekuću godinu iznosi 39.955,800 eura, od čega iz Budžeta Crne Gore 18.787,500 eura, iz donacija 16.603,300 i iz kreditnih sredstava 4.565,000 eura. O novitetima i izmjenama pri subvencionisanju govorili su osim Danijele Stolice i Vukote Stanišića i Enis Đokaj, načelnik Direkcije za monitoring i evaluaciju ruralnog razvoja i Nina Lješević savjetnik u Direktoratu za ruralni razvoj. Sve je najprije kratko pozdravio Dušan Radonjić, predsjednik GO Golubovci.
S.R.