Nepovoljni hidrološki režim Skadarskog jezera i Bojane predstavlja prijetnju od poplava, te je neophodno obezbijediti veći stepen zaštite priobalnog područja Skadarskog jezera, smatra Oliver Marković, sekretar za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine u Glavnom gradu. On, u svom stavu iznijetom kao odgovor na odborničko pitanje Janka Krstovića (Demokrate), ističe da NP Skadarsko jezero predstavlja zaštitno prirodno dobro od državnog značaja što podrazumijeva da nadležnost nad njegovim upravljanjem pripada resornim organima Vlade, a donesen je i Prostorni plan područja posebne namjene u kojem je obuhvaćeno, između ostalog i pitanje zaštite i spašavanje od pojave poplava, odnosno regulisanje njegovog vodostaja.
Krstovića je inače zanimalo da li je Glavni grad u prethodne četiri godine pokrenuo bilo kakvu inicijativu kod nadležnih državnih organa za regulaciju vodostaja Skadarsog jezera, kako bi se njegov nivo doveo u svoj prirodni i razumni nivo.
– Rukovodstvo Glavnog grada mora posvetiti više pažnje realizaciji programa odvodnjavanja Skadarskog jezera, kako sa aspekta zaštite ljudi i imovine, tako i sa aspekta oslobađanja ogromne površine najplodnijeg zemljišta, što je najveći poljoprivredni resurs, ne samo u Glavnom gradu, već i u Crnoj Gori. Dobijeno poljoprivredno zemljište bi moglo da „hrani” po veličini dvije Crne Gore, čime bi se smanjio uvoz poljoprivrednih proizvoda, jer bi se najveći dio potreba zadovoljavao u samoj Crnoj Gori. Na ovaj način bi se porazan odnos uvoza i izvoza na štetu Crne Gore značajnije normalizovao. Ekonomski dio ovog projekta za građane Zete i Crne Gore, moglo bi se reći da život znači. Realizacijom ovog projekta, oslobodilo bi se 140.000.000 kvadrata zemljišta, po procjeni stručnjaka iz ove oblasti, koje bi samo po cijeni od 10 eura po kvadratu imalo vrijednosti od oko 1,5 milijarde eura. Iz odgovora stiče se utisak da nedovoljno vode računa o najznačajnijem i ekonomski najviše opravdanom projektu – kaže Janko Krstović.
Krstović ističe da je poznato da je problem odvodljavanja Skadarskog jezera aktuelan više od 100 godina, odnosno od onog trenutka kada je jezero izgubilo svoj prirodan nivo, zbog nepovoljnog hidrološkog režima i promjene toka Bojane.
–Glavni grad, srazmjerno značaju odvodnjavanja voda Skadarskog jezera i njegovo dovođenje na prirodan nivo, ne čini dovoljno i mora intezivirati svoja zalaganja kako bi Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo konačno počeli sa realizacijom ovog najvažnijeg, ali i najjeftinijeg projekta u Crnoj Gori – smatra Krstović.
Oliver Marković naveo je da je regulacija režima voda Skadarskog jezera i korita Bojane i Drima ima veliki značaj za opšti razvoj graničnog područja između Crne Gore i Albanije, te da je sporazum te dvije države o međunarodnim odnosima u prekograničnim upravljanja vodnim resursima potpisan u julu ove godine.
– Aktivnosti koje su obuhvaćene sporazumom odnose se na očuvanje kvaliteta voda, zaštite od poplava, uređivanje i održavanje vodotoka, intenziviranje razmjene informacija i pronalaženje fondova za njihovo finansiranje. Pripreme i realizacija Sporazuma predstavlja još jednu potvrdu posvećenosti rješavanju ovog pitanja. Bilo je pokrenutio više inicijativa za iznalaženje adekvatnijeg modela regulacije Bojane i Drima, što bi dovelo do zadovoljavajućeg efekta na vodostaja Skadarskog jezera. Glavni grad se intenzivno uključuje i daje doprinos rješavanju ove problematike. U tom smislu organizovan je okrugli sto na temu strategija adaptacija na klimatske promjene Glavnog grada-ekstremne pojave poplave i suše. U okviru diskusije o ovim pojavama od strane eminentnih stručnjaka i učesnika ukazano je na potrebu iznalaženja odgovarajućeg modela regulacije Bojane i samim tim vodostaja Skadarskog jezera. U tom smislu poslata je poruka resornim organima da pojačaju aktivnosti na rješavanju ovog pitanja – naveo je Marković.
A.D.

---