Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje predviđaju neograničen i nekontrolisan pristup ličnim podacima građana, zabrinjavajuće su ako imamo u vidu veze te službe i njenih kadrova sa organizovanim kriminalom, kazala je juče za „Dan“ Vanja Ćalović, izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Ćalovićeva je to navela prilikom komentarisanja vladinog predloga izmjena zakona, po kojem službenici ANB-a dobijaju neograničeni pristup podacima pravnih lica, bez sudskog naloga, samo uz legitimaciju službe.
– Poznato je da su službene legitimacije DB-a imale vođe zemunskog klana Ljubiša Buha Čume, Dušan Spasojević i Mile Luković. Za našu obavještajnu službu radili su i Damir Mandić, optuženi za ubistvo Duška Jovanovića, i Vuk Vulević, optuženi za mnoga ubistva i veze sa organizovanom kriminalnom grupom Amerika. Poznate su i neke veze visokih funkcionera ANB-a sa vrhom organizovanog kriminala. Građani se sjećaju i najpoznatijeg „svata” – Zorana Lazovića – o čijoj povezanosti sa Safetom Kalićem, braćom Šarić, vođama zemunskog i surčinskog klana postoji i video-zapis. Bivši direktor ANB-a Duško Marković, kao i bivši šef službe za Mojkovac Vlatko Rakočević dovođeni su u vezu sa Naserom Keljmendijem, kao i Duško Golubović, funkcioner te službe – navela je Ćalovićeva.
Naglasila je da o tome svjedoče objavljeni listinzi telefonskih razgovora Nasera Keljmendija.
– Dakle, pojedini službenici, partneri i saradnici naše obavještajne službe bave se švercom kokaina, heroina, naručenim ubistvima i drugim kriminalnim radnjama, a izmjenama Zakona o ANB-u tim licima se omogućava da nekontrolisano pristupaju svim ličnim podacima građana, uključujući medicinsku dokumentaciju, podatke o primanjima, kreditima, poslovnim transakcijama i tome slično – upozorava Ćalovićeva.
Izmjene i dopune zakona koje su u skupštinskoj proceduri predviđaju da bilo koji službenik ANB-a pokazivanjem službene legitimacije može doći do svih ličnih podataka građana, ali i svih drugih informacija koje su u posjedu bilo kog pravnog lica u Crnoj Gori. Pri tome, kako objašnjava Ćalovićeva, ni građani ni pravna lica nemaju mogućnost zaštite od samovolje pojedinaca.
– To je suprotno i Ustavu Crne Gore, a i međunarodnim konvencijama i praksi Evropskog suda za ljudska prava. Takvo širenje nadležnosti obavještajne službe pokazuje da vlast, u sprezi sa kriminalom, želi da još opsežnije kontroliše građane. Istovremeno, to predstavlja i veliku opasnost za medije i nevladine organizacije, kao i za političke strukture koje nisu po volji vlasti. Odnosno, ovim izmjenama zakona režim hoće sebi da stvori zakonski okvir za nesmetan pritisak kako na građane, posebno uoči izbora, tako i na svoje kritičare – smatra Ćalovićeva.
Kako je zaključila, pored toga, to može biti veliki problem i za pošteni biznis koji je izložen konkurenciji kriminalnih klanova povezanih sa ANB-om.
U saradnji sa drugim NVO predložićemo konkretne amandmane na izmjene i dopune Zakona o ANB-u kako bismo spriječili da obavještajna služba dobije protivustavne nadležnosti kakakteristične za totalitarne režime.
V.R.
Štetno i za proces integracija
Prema riječima Vanje Ćalović, „u državi čija je obavještajna služba prisluškivala strane ambasadore, ovakve izmjene Zakona o ANB-u sigurno neće doprinijeti integracijama Crne Gore.
– Zato pozivamo poslanike svih političkih partija da ne dozvole da se pod maskom reformi omogući totalna kontrola građana od političke službe povezane sa organizovanim kriminalom – podvukla je direrktorka MANS-a.