Ključni cilj radne grupe koja treba da revidira podzakonska akta Državne izborne komisije jeste da se znatno unaprijedi veliki broj rješenja koja nijesu normirana zakonom a tiču se direktno izbornog procesa, kazao je za „Dan“ Vuk Maraš, direktor Monitoring programa Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
–Tu primarno mislimo na činjenicu da je sada jedini način zaštite izbornog procesa u formalnopravnom smislu podnošenje prigovora za povredu biračkog prava. Na to pravo imaju politički subjekti ili građani čije je biračko pravo direktno povrijeđeno. Ne postoji nikakva procedura, osim zakonom propisanih rokova, na koji način se ti prigovori razmatraju. Što je najvažnije, nije definisano šta sve od dokaznog materijala izborne komisije treba i mogu da koriste kako bi cijenile da li su prigovori osnovani – ukazao je Maraš.
Kako je dodao, godinama se dešavalo da prigovori budu odbijani na osnovu prakse da DIK ili opštinske izborne komisije utvrde da toga nema u zapisnicima o radu biračkih odbora. On je naglasio da se u najvećem broju slučajeva radilo o tome da predsjednik biračkog odbora namjerno nije htio da u zapisnik unese bilo kakvu primjedbu, znajući da je to jedini mehanizam dokazivanja i da će zbog toga svi prigovori biti odbijeni.
–Iz tog razloga je potrebno da se to pitanje normira na pravno adekvatan način. To bi značilo da se prilikom odlučivanja o prigovorima omogući razmatranje različitih pravnih akata. Trebalo bi definisati i mogućnost da se pozovu i svjedoci konkretnog događaja vezanog za povredu biračkog prava. Time bi se omogućilo da izborne komisije na adekvatan način donose odluke i da prigovor i suštinski služi za zaštitu biračkog prava – istakao je Maraš.
Sve to se radi, kako je naglasio, da se ne bi ponovo dešavale situacije kao u Podgorici 2014. godine, kada je DPS sa svojim koalicionim partnerima u izbornoj komisiji bez ikakvog osnova odbio na stotine prigovora MANS-a.
–Prigovori su odbijani iako su zloupotrebe bile vrlo očigledne – od paralelnih evidencija vođenih na biračkim mjestima, preko toga da oprema i materijal za glasanje nijesu bili adekvatni, pa sve do raznih kršenja izbornih prava. Sve je odbijeno bez ikakvog pravnog osnova, uz izgovor da toga nema u zapisniku jer predsjednici biračkih odbora to nijesu unosili – podsjetio je Maraš.
Kako je dodao, sada imamo i situaciju da je, na osnovu uputstva Ministarstva unutrašnjih poslova, podzakonskim aktima DIK-a verifikovana mogućnost da ljudi koji nemaju fotografiju u bazi podataka za elektronsku identifikaciju birača mogu da glasaju zbog začkoljice da nijesu izvadili biometrijska dokumenta do zaključenja biračkog spiska.
–To zakon ne poznaje i to se mora ispraviti. Takva lica, nažalost, ne mogu da ostvare biračko pravo, kao ni svi ostali građani koji iz bilo kojeg razloga nijesu izvadili biometrijska lična dokumenta –istakao je Maraš.
Radna grupa je sastavljena od predstavnika većine parlamentarnih političkih subjekata u Crnoj Gori i nevladinih organizacija koje se bave izbornom problematikom iz raznih uglova. Planirano je da radna grupa izvrši analizu podzakonskih akata i definiše preporuke za njihovo unapređivanje do 7. jula. Nakon toga će preporuke biti razmotrene sa javnošću i upućene Državnoj izbornoj komisiji na dalje postupanje. V.R.
Test političke volje
Po riječima Vuka Maraša, radna grupa, u kojoj učestvuju i predstavnici Udruženja mladih sa hendikepom, baviće se, između ostalog, i pravima osoba sa invaliditetom na biračkim mjestima. To se, kako pojašnjava, odnosi na pitanja pristupačnosti biračkih mjesta, pristupa glasačkim kutijama i kabinama, kako bi se omogućilo da glasanje zaista bude tajno. Maraš napominje da će biti tretirano i pitanje šablona za glasanje slabovidih lica.
–Centar za građansko obrazovanje fokus će staviti na unapređivanje etičkog kodeksa organa za sprovođenje izbora. To se odnosi na situacije konflikta interesa kada članovi organa za sprovođenje izbora odlučuju o prigovorima povodom povreda izbornih prava koje su sami učinili. Potrudićemo se da i na taj način doprinesemo izgradnji adekvatnog pravnog siistema kako bi se izbori mogli valjano sprovoditi. Ključno će biti mišljenje DIK-a i politička volja unutar tog tijela da se unaprijede njihova podzakonska akta i da i oni doprinesu izgradnji povjerenja u izborni proces, što nije nimalo jednostavan posao – istakao je Maraš.