Institut supotpisa mora biti mehanizam uspješne kontrole u Investiciono-razvojnom fondu (IRF), rekao je pomoćnik direktora sa posebnim ovlašćenjima u IRF Filip Miloš. On je u razgovoru za „Dan” juče rekao da će s kontrola vršiti i kroz monitoring dnevnog poslovanja institucije.
Upitan kako će obavljati kontrolu u IRF-u, s obzirom na kontroverze u radu fonda, posebno dokumentovane u aferi „Snimak”, Miloš je pojasnio da je IRF institucija koja u procesu donošenja odluka funkcioniše slično kao komercijalna banka.
– Dakle, svaka donijeta odluka trebalo bi da bude dokumentovana i posjeduje svoj trag. Sporazum je opoziciji pružio mogućnost uvida u interna dokumenta od 1. januara 2016. godine, kao i mehanizme prevencije eventualnih zloupotreba u periodu do izbora – kazao je Miloš.
Po njegovoj tvrdnji, kontrola će se u konkretnom slučaju vršiti retroaktivno, kroz detaljnu analizu poslovanja od početka godine, kao i kroz monitoring dnevnog poslovanja institucije.
– I to od početka kreditnog procesa do donošenja odluka vezanih za kreditne plasmane, kadrovsku politiku, korišćenja pokretne i nepokretne imovine fonda i ostalih aktivnosti koje mogu ukazati na sumnju. Prisustvo na sjednicama kreditnog odbora i odbora direktora, terenska i kancelarijska kontrola namjenskog trošenja sredstava, uvid u izvorna akta sa stranim finansijerima fonda, učešće u ostalim terenskim aktivnostima IRF-a, kao i institut supotpisa će biti mehanizmi uspješne kontrole – ocjenjuje Filip Miloš, inače funkcioner Socijaldemokratske partije (SDP).
Kako smatra, pomenute kontroverze su upravo dovele do toga da Investiciono-razvojni fond bude sastavni dio sporazuma o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore.
– Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da ću maksimalno iskoristiti dobijene nadležnosti, u cilju kontrole i monitoringa – saopštio je Miloš.
Na pitanje da li ima dovoljno vremena da opozicija ostvari adekvatne kontrolne mjere u institucijama do oktobarskih izbora, Miloš je odgovorio „ne vjerujem, svakako se ni sam ne bih upuštao u ovakav posao”.
– Nesporno je da bi više vremena bilo olakšavajući faktor, ali uz kvalitetne kadrove koji su u ovim institucijama angažovani, ovaj relativno kratak period trebao bi dati konkretne rezultate – ocijenio je Miloš.
Vlada je prošlog četvrtak imenovala 43 opoziciona predstavnika u državnim organima, organima lokalne uprave za poslove finansija i upravljačkim strukturama preduzeća u državnom vlasništvu, koji će u skladu sa sporazumom o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore kontrolisati da li ima zloupotreba javnih resura pred iduće parlamentarne izbore. Imenovanja su izvršena na osnovu jedinstvene opozicione liste, koju su predstavnicima vlade dostavili predsjednici Demosa, Građanskog pokreta URA i SDP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić.
Vlada je takođe zaključila da do naredne sjednice treba obaviti konsultacije o funkcijama predstavnika opozicije u centrima za socijalni rad u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama, kao i o funkcijama pomoćnika rukovodilaca lokalnih organa uprave za finansije u Beranama i Rožaju
M.V.
Potreban kredibilan proces
Kako navodi pomoćnik dirketora IRF-a Filip Miloš, Crna Gora kao država u integrativnim procesima svakako zaslužuje kredibilan izborni proces.
– To je naša velika obaveza i ujedno dominantan razlog za sporazum o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore. Vjerujem da predani rad, posvećenost, stručnost i odlučnost kada je ovaj posao u pitanju mogu dovesti do uspješne realizacije onoga što je suština sporazuma. Sve ostalo bi značilo dalju destabilizaciju kako političkih, tako i socio-ekonomskih prilika. To, saglasićete se, nikome u Crnoj Gori nije u interesu. Optimista sam da su sve strane shvatile značaj trenutnog momenta, kao i odgovornost koje iz svega ovoga proističe – ocijenio je Miloš.