Izbor Donalda Trampa omogućava nove procjene o budućnosti cjelokupnog NATO saveza. Dalje proširenje treba zaustaviti dok Amerika ne odluči šta je izvodljivo i za šta želi da se bori, a to se vidi na primjeru Crne Gore, objavio je „Vašington tajms”. U komentaru nekadašnjeg istaknutog oficira Vojske SAD Toda Vuda, Amerika ne može preuzimati nove obaveze dok ne nađe jasan izlaz iz problema stalnog rasta duga i revitalizacije oružanih snaga i ekonomije.
– Kao što Tramp zna da kaže – to je glupo. Razmotrimo slučaj malene Crne Gore, koja se nalazi na Balkanu i dio je bivše Jugoslavije. Prošle godine zemlja je dobila poziv da uđe u NATO. Njen bivši lider Milo Đukanović samo se povukao, vjerovatno pod zapadnim pritiskom nakon parlamentarnih izbora u oktobru. On je vodio zemlju u proteklih četvrt vijeka, a Đukanovića mnogi smatraju korumpiranim. Bio je uključen u više istraga i skandala, računajući i šverc oružja i cigareta, bankarske prevare, kao i ilegalno profitiranje od privatizacije državnog telekomunikacionog preduzeća – navodi „Vašington tajms”.
Kako se ističe, oktobarski izbori, koji bi mu dali još jedan mandat na vlasti da nije naknadno podnio ostavku, bili su opterećeni nepravilnostima i izvještajima o kriminalnom postupanju i djelovanju.
– Mnogi analitičari vjeruju da će Đukanović nastaviti da vuče sve konce vlasti, kao što je Vladimir Putin radio dok je njegov saveznik Dmitrij Medvedev obavljao dužnost predsjednika, omogućavajući Putinu da se vrati na presto četiri godine kasnije – 2012. godine – istaknuto je u članku lista „Vašington tajms”.
Ukazano je da se izborom Donalda Trampa na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država cijela planeta pomjera, a stvari nigdje neće biti iste. Autor teksta Tod Vud ukazuje i da nigdje to nije očiglednije nego u Evropi, a naročito u okviru NATO alijanse.
– Tramp je izjavio tokom kampanje, što je naišlo na podsmijeh mnogih iz američke političke elite, da američki odnos prema NATO-u treba fundamentalno preispiti. Zemlje koje ne plaćaju svoj dio obaveza treba pitati zašto to rade. Jedna stvar koju će Tramp sigurno uraditi je da postavi jasan prioritet kada su u pitanju potrebe i bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Potrebe globalističke Evrope će biti na drugom mjestu. Ključne vlade država NATO-a treba da ozbiljno ispitaju ulogu koju u okviru alijanse imaju u kolektivnoj odbrani Zapada – cijeni se u tekstu američkog lista.
Kako se ističe, državni dug SAD je sada više od 20 triliona dolara, na putu je čak da dosegne 30 triliona.
– Novoizabrani predsjednik je u pravu – ne možemo priuštiti sebi da branimo svijet. Posebno ne treba da branimo nekoga tamo gdje naša nacionalna bezbjednost i uticaj nijesu jasno u pitanju. Svijet više nije crno-bijeli – navodi se u tekstu.
U tom kontekstu, ocjenjuje se u tekstu, postavlja se jasno pitanje zašto se još razgovara uopšte o proširenju NATO-a. Postavlja se, kako navodi „Vašington tajms”, pitanje da li to proširenje povećava američku nacionalnu sigurnost.
– Naravno, možemo dozvoliti da neke zemlje mirnije spavaju noću, znajući da im je američki nuklearni kišobran iznad glave. Ali, pitanje je da li zaista želimo da rizikujemo živote naših vojnika na liniji odbrane u nekoj od tih zemalja – zaključeno je u članku „Vašington tajmsa”. M.V.
Sumnje u državni udar
Po navodima iz teksta „Vašington tajmsa”, Crna Gora bi trebalo da objasni „državni udar”, za koga mnogi vjeruju da je insceniran, da bi se uzeli glasovi opoziciji tokom parlamentarnih izbora. Podsjeća se kako je 20 državljana Srbije, čija zemlja održava bliske veze sa Rusijom, uhapšeno pod sumnjom da je trebalo da ubiju Đukanovića.
– Ali većina osumnjičenih su sada oslobođeni, nikada nije pronađeno oružje navodnih učesnika zavjere, a Đukanović je izveo sličnu majstoriju tokom izbora 2006. godine, u to vrijeme tvrdio je da je meta „albanskim teroristima” – ocjenjuje se u tekstu američkog lista.
Ukazano je i da crnogorski mediji spekulišu kako jedan od okrivljenih za „puč” ima veze sa Đukanovićem i radio je za ANB, te da bi sa organizacijom navodnog udara mogao da bude povezan Radojica Rajo Božović, nekadašnji oficir i dobar prijatelj Đukanovića. Pri tom nijedan javan dokaz nije objavljen o navodnim ruskim vezama zavjerenika – konstatuje se u tekstu „Vašington tajmsa”.