Vladavina prava, jačanje javne administracije i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije su prioriteti i to je nešto što prvo pokrećemo u razgovorima sa svim državama koje žele da budu dio EU, pa time i sa Crnom Gorom, kazao je u razgovoru za „Dan” funkcioner Evropske komisije Nikolas Kendrovik. On je rekao da će Crnoj Gori biti potrebno još vremena da zatvori dva centralna poglavlja u pregovorima sa EU, a to su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost.
Kendrovik, koji je zamjenik šefa Odjeljenja za regionalnu saradnju i programe za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Evropske komisije, kazao je za naš list da će Crna Gora, kao i druge zapadnobalkanske države, morati da se izbori sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
– Odlučeno je da su poglavlja 23 i 24 prva koja morate da otvorite, a poslednja koja treba da zatvorite. Mi ćemo morati da čekamo još da biste došli do kraja procesa, da bismo onda mogli da sudimo o stanju stvari. Ali, ako je percepcija ljudi u Crnoj Gori da je preostalo dosta posla, to znači da se rezultati već postižu – rekao je Kendrovik.
Po njegovoj ocjeni, način vladanja i efikasnost javne uprave mogu biti problemi za mnoge zemlje regiona na putu ka EU, pa tako i za Crnu Goru.
– Naravno, Evropska unija je vrlo jasno postavila fokus na osnovne stvari, a to su vladavina prava, jačanje javne administracije i borba protiv kriminala i korupcije. To su prioriteti i to je nešto što prvo pokrećemo u razgovorima sa svim državama – naveo je Kendrovik.
On je naglasio da podaci o percepciji ljudi po pitanju napretka u ovim oblastima jasno pokazuju da građani žele progres, a oni imaju pravo da traže najviše standarde od svoje vlade.
– To je, sasvim jasno, nešto sa čime svi moraju da se nose, a mislim tu i na pitanja vladavine zakona i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije – istakao je Kendrovik.
On je ukazao da se u unapređenju regionalne saradnje može učiniti mnogo više, jer u ekonomskom smislu države regiona mnogo sarađuju sa Evropskom unijom, a ne toliko jedna sa drugom, iako su najbliži susjedi.
– Smatramo da postoji veliki potencijali da se te veze razvijaju. Takvo je stanje u ekonomskoj sferi, a u političom smislu je, naravno, situacija vrlo komplikovana, ali mi u Evropskoj uniji vrlo snažno ohrabrujemo države regiona da učine više na polju saradnje – tvrdi Kendrovik.
Crna Gora je kandidat za članstvo u EU. Evropsku perspektivu zemlje potvrdio je Savjet EU u junu 2006. godine, nakon priznavanja nezavisnosti Crne Gore od strane zemalja članica EU. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Crna Gora je i formalno sklopila dogovor o pridruživanju sa Evropskom zajednicom i državama članicama, čime je i prihvatila odgovornost za svoju evropsku budućnost.
Sporazum su jednoglasno pozdravile sve parlamentarne partije, a Skupština Crne Gore ga je ratifikovala. Pristupni pregovori sa Crnom Gorom otvoreni su 29.juna 2012.godine, a zaključno sa 20. junom 2017. otvoreno je 28 pregovaračkih poglavlja, uključujući i poglavlja o vladavini prava, 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost). Tri poglavlja su privremeno zatvorena – 25 (nauka i istraživanje) 26 (obrazovanje i kultura) i 30 (spoljni odnosi). Mjerila za otvaranje postavljena su za 11 poglavlja. M.V.
Unaprijediti regionalnu saradnju
Po riječima Nikoalsa Kendrovika, da bi Crna Gora i ostale zemlje iz regiona ušle u EU, jedna od najvažnijih stvari, koja je i jedan od formalnih kriterijuma, jesu dobrosusjedski odnosi.
– To je oblast gdje će mnogo države regiona zapadnog Balkana morati da se potrude – istakao je Kendrovik.