M
inistarstvo vanjskih poslova nije ispoštovalo obavezu iz plana rada Vlade prema kojem je trebalo da u prvoj polovini ove godine pripremi analizu rada diplomatsko-konzularne službe. Po ocjeni analitičara, to samo pokazuje namjeru da se prikriju problemi i nerad ambasadora. Kada se to kombinuje sa imenovanjem partijskih i kontroverznih kadrova, to, kako ocjenjuju naši sagovornici, upotpunjuje sumornu sliku o crnogorskoj diplomatiji, koju ne može da pobošlja ni novi zakon o vanjskim poslovima.
Direktor Politikon mreže Jovana Marović kaže da kašnjenjem u pripremi analize o radu diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore Ministarstvo vanjskih poslova pokazuje da ne mari i ne žuri sa unapređenjem rada i rješavanjem gorućih problema, na koje je više puta ukazivano sa različitih adresa.
– Još jednom je potvrđena ustaljena praksa izmjene zakonskih tekstova bez namjere da se napravi suštinski otklon u odnosu na loše prakse i probleme u radu. Odnos Ministarstva vanjskih poslova prema pripremi analize rada diplomatsko-konzularnih predstavništava pokazuje da će, po svoj prilici, to biti još jedno površno štivo koje služi samo za ispunjavanje obaveze iz programa rada – rekla je Marovićeva za „Dan”.
Nakon izbora nove vlade, krajem prošle godine, jedan od prvih poteza novog šefa diplomatije Srđana Darmanovića bio je nalog da ministarstvo izradi analizu rada diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore. Na osnovu rezultata ove analize, kako je najavljeno, trebalo je planirati dalje konkretne korake u vezi otvaranja novih konzulata i ambasada. Iz ovog dokumenta trebalo je da proisteknu i moguće kadrovske promjene na pozicijama ambasadora i drugih diplomatskih predstavnika Crne Gore, koji su trenutno na radu u inostranstvu.
Ne samo da nema analize, već su i kontroverzni kadrovi ponovo u fokusu. Za ambasadora u Italiji imenovana je Sanja Vlahović, kadar DPS-a, poznata iz afere „Plagijat”, dok je predstavnik u Sloveniji Vujica Lazović, poznat iz više afera sumnjivih privatizacija.
Komentarišući dešavanja u Ministarstvu vanjskih poslova, politički analitičar Božidar Čolaković kaže da se u domaćoj javnosti diplomatija doživljava kao zabran vladajućih partija.
– Prilikom izbora ambasadora, ne jednom, bilo je kontroverznih rješenja. Stiče se utisak da su pojedina kadrovska rješenja iz bliže i dalje prošlosti posledica isključivo partijske volje i kombinatorike koja, usmjeravana partijskom logikom i interesom, dovoljno jak argument za izbor nalazi ili u upitnim odlukama organa koji su se bavili djelovanjem budućih ambasadora, kao u slučaju plagijata, ili zanemarivanja predstavljenog nedostatka dokaza u poslovima sa kojima su povezani. Kao u slučaju ranijeg izbora, kada je ljubljansko „Delo” problematizovalo odluku svog MIP-a da se saglasi sa prijemom čovjeka poznatog po skandalu prebijanja novinara i umiješanog u korupcionaške afere – objasnio je Čolaković.
Kako je podvukao, bez namjere da se minimiziraju rezultati naših diplomatskih predstavnika uopšte, može se reći da pomenuti slučajevi oslikavaju suštinu problema u sistemu državne uprave.
– Samo u situacijama kada partijska kadrovska politika ima prevagu nad stručnim kriterijumima, moguće je da se dešavaju kontroverzna imenovanja u bilo kojoj oblasti, pa i u diplomatiji, i to često na štetu kriterijuma – naglasio je Čolaković.
Brojne afere već decenijama tresu crnogorsku diplomatiju, ali nikada ništa nije konkretno preduzimano da se utvrdi odgovornost crnogorskih diplomata i ambasadora.
Programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić kaže da se u Crnoj Gori u poslednje tri decenije ne shvata koliku korist mogu da stvore sposobne diplomate, već se svi uzdaju u lobiste i direktne kontakte lidera.
– Zbog toga smo diplomatiju previše opteretili kadrovima kojima je taj angažman neka nagrada za minuli rad, što je rezultiralo ogromnim brojem nesposobnih i nekompetentnih pojedinaca – naveo je Raonić.M.V.
Savez na vlasti izglasao novi zakon
Poslanici crnogorske skupštine su na jučerašnjoj sjednici jednoglasno usvojili novi Zakon o vanjskim poslovima kojim se, kako smatraju u vladajućoj većini, unapređuju zakonska rješenja i povećava funkcionalnost i efikasnost diplomatske službe.
Zakonom o vanjskim poslovima se propisuju kao rukovodeća lica u ministarstvu – državni i generalni sekretar, koja su zadužena za efikasno vršenje poslova.