Bivši direktor Direktorata za Zapadni Balkan u Evropskoj komisiji (EK) Pjer Mirel rekao je da se neki pitaju koliko je efikasna sposobnost Đukanovićevog klana, koji je na vlasti u poslednjih 27 godina, da sprovede reforme predviđene planovima za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU jer je možda teško vjerovati da će odsjeći granu na kojoj sjedi.
Mirel je to napisao u autorskom tekstu za Fondaciju „Robert Šuman”, u kome se bavio budućim pravcima evropske integracije regiona.
Kako je naveo u pomenutom tekstu, uprkos bliskosti sa Rusijom, Crna Gora je brzo shvatila da je njena budućnost izvan zajednice sa Srbijom, a u zajednici sa Evropskom unijom.
– Poslije referenduma 2006. godine, proglašena je nezavisnost, koju srpska zajednica nije prihvatila. Uslijedila je untrašnja tenzija i opozicija ponekad bojkotuje parlament.
Pristupni pregovori su otvoreni 2012. godine i napredovali su kroz otvaranje 30 poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena. Međutim, neki se pitaju koliko je efikasna sposobnost „Đukanovićevog klana”, koji je na vlasti u poslednjih 27 godina, da sprovede reforme koje su predviđene planovima za poglavlja 23 i 24. Možda je teško povjerovati da će odsjeći granu na kojoj sjedi – naveo je Mirel.
Nekadašnji evropski zvaničnik je podsjetio da je iz ovog regiona samo Hrvatska postala članica Unije.
– Crna Gora i Srbija su pokrenule pregovore o članstvu 2012. godine, odnosno 2014. godine. Albanija i Makedonija sada su zemlje kandidati, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su i dalje potencijalni kandidati za prijem. Da li onda Proces stabilizacije i pridruživanja ne ispunjava očekivanja postavljena na Solunskom samitu, jer stabilizacija i dalje nije potpuna, a put integracija je još dug? Da li je evropska perspektiva prosto neoperativna? Ali ovdje zaboravljamo da je krvav raspad Jugoslavije (100.000 smrtnih slučajeva i dva miliona izbjeglica) doveo do stvaranja „nepotpunih država”, graničnih sporova i teškog pomirenja i suživota različitih etničkih zajednica. I zaboravljamo da su vladavina zakona i principi dobrog upravljanja često ignorisani od političkih elita, koje su više zainteresovane za vlast nego za reforme – naveo je Mirel u tekstu.
On je podsjetio da je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker u svom inauguralnom govoru u Evropskom parlamentu sredinom 2014. godine izazvao uzbuđenje na Balkanu porukom da nijedna država neće biti primljena u EU tokom njegovog mandata.
– On je, međutim, samo rekao ono što je očigledno jer u samom procesu nije napravljen neki veliki napredak. Onda je izazvao iznenađenje tokom konferencije za štampu 9. novembra 2017. godine, kada je izjavio: Stvarno mislim da će Srbija i Crna Gora biti članice EU prije 2025. godine – napisao je Mirel.
Osvrćući se na rusko protivljenje crnogorskom članstvu u NATO-u, nekadašnji funkcioner Evropske komisije naveo je da je lako razumjeti zašto je Sergej Lavrov, ruski ministar spoljnih poslova, 12. decembra 2016. godine u Beogradu govorio o izdaji Mila Đukanovića, koji je bio saveznik Moskve dugo vremena.
– U znak odmazde, Rusija je zabranila uvoz crnogorskih vina iz zdravstvenih razloga – naveo je Mirel.
Po njegovom sudu, Evropska unija bi trebalo da počne aktivno posredovanje u brojnim bilateralnim sporovima. Mirel je podsjetio da je Junker i sam naveo da svi ovi problemi moraju biti riješeni prije pristupanja zemalja, zalažući se čak i za korišćenje arbitraže Međunarodnog suda pravde ako je to potrebno.
– Civilno društvo bi trebalo predstaviti kao četvrti stub u procesu prije članstva na različitim nivoima na kojima je njegova uloga od vitalnog značaja, naročito za implementaciju mjera iz poglavlja 23 i 24 i do građanskih akcija za pomirenje, koje Unija treba da finansira – zaključio je Mirel.M.V.
Slijedi dramatičan demografski pad
Mirel smatra da bi integracija romske zajednice trebalo da postane nacionalni prioritet zahvaljujući značajnim preduzetim mjerama, posebno u pogledu stanovanja i stručnog obrazovanja.
– Pogotovo s obzirom na to da će većina zemalja balkanskog regiona biti svjedok dramatičnog demografskog pada – naveo je Mirel.