Prema predloženom zakonu o budžetu, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović će u 2019.godini imati na raspolaganju 1.009.683 eura. To je za oko 200.000 eura više nego što je bivši crnogorski predsjednik Filip Vujanović imao u 2017.godini, poslednjoj godini kada je imao puni predsjednički mandat.
Đukanović je na predsjedničkim izborima održanim u aprilu ove godine izabran za šefa države, a u maju je svečano položio zakletvu.
U godini prije izbora, Vujanoviću je budžetom bilo namijenjeno 812.498 eura, ili 200.000 eura manje nego što će imati Đukanović u idućoj godini.
Sadašnji crnogorski predsjednik za bruto zarade može da računa na 587.290 eura, a za neto zarade na 352.000 eura. Za službena putovanja na raspolaganju ima 101.500 eura, a za reprezentaciju 62.000. Za gorivo je predviđeno nešto preko 20.000 eura, a za komunikacione usluge tačno 50.000 eura. Za stavku materijal za posebne namjene iz budžeta je izdvojeno 18.564 eura.
Bivšem crnogorskom presjedniku Filipu Vujanoviću je za službena putovanja u posljednjoj godini mandata dato 112.500 eura, a za reprezentaciju nešto preko 60.000 eura. Interesantno je da je za komunikacione usluge institucije predsjednika države te 2017.godine u budžetu bilo predviđeno 67.829 eura. Za ostale usluge u budžetu za 2017. godinu bile su planirane 63.000 eura. Tadašnji predsjednik države je za bruto zarade na raspolaganju imao 397.821 euro, za neto zarade 227.637 eura, a za otpremnine 1.000 eura.
Politički analitičar Božidar Čolaković kazao je za „Dan” da je na pomolu povratak jednopartizma u vrlo rigidnoj varijanti. On posebno skreće pažnju na činjenicu da je prošlo već nekoliko izbornih ciklusa, a da nije načinjen naročit napor da ključne preporuke stranih posmatračkih misija postanu sastavni dio izbornog zakonodavstva.
– Sada čak imamo situaciju da se pojedina kadrovska rješenja na crnogorskoj javnoj sceni prije mogu tumačiti kao vjesnici povratka jednopartizma u njegovoj rigidnoj varijanti, nego kao spremnost za demokratizaciju neophodnu za uspješan nastavak puta ka EU. Nepristajanje na takve pokušaje fingiranja reformi je legitimno, ali i, čini se, nedovoljno ukoliko ti pokušaji ne budu osuđivani – ne samo deklarativno kao dosad –i spriječeni od strane EU. Bez uloge treće strane, bilo samo medijatorske, bilo kao garanta poštovanja postignutog dogovora, direktno ili indirektno, teško je zamisliti postizanje dogovora o uslovima za elementarno fer izbore – kazao je Čolaković.
On je rekao da DPS od devedetih godina prošlog vijeka do danas vlada na gotovo neizmijenjen način – do nivoa kad su crnogorska država i institucije praktično zarobljene partijskim interesom.
– Pitanje je da li opozicione stranke mogu da stvari valorizuju na način koji bi doprinio izmjeni ukupnih prilika (slobodni izbori i dalje predstavljaju uslov svih uslova za bilo kakvu promjenu nabolje), a ne samo uskostranačkom interesu. Vrijeme koje je proteklo od devedesetih do danas pokazalo je da zadovoljenje kratkoročnih stranačkih ciljeva na duže staze donosi vanparlamentarni status – istakao je Čolaković. M.V.

---

Usvojen poseban zakon
Nakon isteka predsjedničkog mandata Filipu Vujanoviću, posebnim zakonom dat mu je status „bivši predsjednik”. On se u međuvremenu pojavio na nekoliko međunarodnih skupova, predstavljajući se u tom kapacitetu. Dat mu je poseban kabinet i niz beneficija. Iako je savez na vlasti nakon izbora u aprilu ekspresno usvojio poseban zakon o predsjedniku, nema inicijative da se usvoje zakoni o Vladi i Skupštini.