Iako prostor Petnjice, sa 28 naselja, obuhvata površinu od 173 kilometra kvadratna zvanični podaci uazuju da je na ovom području sve manje onih koji odlučuju da se bave poljoprivredom i stočarstvom. Mještani uglavnom navode da uzroke stagnacije poljoprivredne proizvodnje treba tražiti u neravnomjernom regionalnom razvoju i neorganizovanom otkupu tržnih viškova. Oni smatraju da društvo u cjelini ne preduzima odgovarajuće mjere koje bi inicirale mlade ljude da u petnjičkim selima organizuju sopstveni biznis. Međutim, ima i onih koji su, oslanjajući se isključivo na sopstvene mogućnosti, formirali gazdinstva, koja posvjedočava da je, i pord ovako ograničavajućih faktora, upornost bitna životna odrednica za poslovni i svaki drugi uspjeh. Među njima je i četrdesetogodišnji Sead Muratović, čija farma broji trinaest muznih krava, bika i dvije junice. Pored toga, on u svom posjedi ima i pčelinjak od oko četrdesetak košnica.
- Poučen iskustvom svojih predaka, krenuo sam, kao mlad i porodičan čovjek, da, uz velika odricanja i danonoćni rad, organizujem život u svom zavičaju. Zato danas imam farmu krava od koje školujem tri sina i izdržavam čitavu porodici. Mlijeko prodajem mljekari „Milka” iz Bijelog Polja, dok ostale tržne viškove plasiram kako sam znam i umijem. Nešto prihoda ostvarujem i od pčelinjaka kome posvećujem posebnu pažnju- navodi Muratović.
Kaže da mu do sada niko nije pomogao u formiranju ovako uzornog gazdinstva i da u tom pravci nije koristio stimulativne mjere Ministarstva poljoprivrede. Naglašava da se striktno oslanjao na sopstvene snage i da bi država, u cilju jačanja mljekarskog sektora, morala da prepozna one koji iskreno žele da se bave stočarstvom.
- Petnjica je nekad bila poznati stočarski kraj. Međutim, ona danas predstavlja mjesto iz kojeg se konstantno odlazi, a rijetko dolazi. Problem je u tome što su godinama izostajale odgovarajuće razvojne strategije iz oblasti poljoprivrede i stočarstva, što je uveliko doprinijelo da danas Petnjica, i pored velikih prirodnih potencijala, predstavlja najnerazvijenije područje Crne Gore. Ljude koji žele da se istinski bave poljoprivredom i stočarstvu nije dovoljno pomagati samo lijepom pričom, već konkretnim mjerama. Nadležni moraju da shvate da naša sela polako ostaju pusta i da je u datom slučaju neophodno ulagati u pojedince i porodice ukoliko želimo da zadržimo i ovo malo stanovništva – ističe Muratović.
Naglašava da bi vrlo rado proširio svoju farmu ukoliko bi dobio adekvatnu kreditnu podršku i čvrste garancije za odgovarajući otkup tržnih viškova.
-Na našim tržištima glavnu riječ vode nakupci. Oni formiraju otkupne cijene po svom slobodnom nahođenju ucjenjujući one koji se bave proizvodnim djelatnostima. Kad bi se u tom dijelu uvelo više reda i kad bi dobio čvrste garncije da mogu svoj proizvod da prodam onoliko koliko stvarno zaslužuje odmah bih proširio farmu. U tome bi mi svakako trebala i pomoć nadležnih institucija i to u vidu nekih povoljnih kredita. Otežavajuću okolnost mi predstavlja to što ja imam svega deset ari svoga zemljišta i što stočnu hranu obezbjeđujem izdižući sa stokom na planine i uzimajući livade i papšnjake pod zakup. Ali i pored toga dokazao sam da uporan i pošten rad može da bude isplativ – poručio je Muratović.
On je ujedno pozvao državne organe da mladim ljudima na selu umjesto socijalnih davanja ponude neke druge razvojne programe.
-Prosto je smiješno da se mladim ljudima, koji imaju zemlju i mogućnost da se bave stočarstvom i poljoprivredom dijele socijale. To je, zaista, van svake pameti, jer se na taj način mladi radno sposoban čovjek pretvara u invalida. Zato pozivam nadležne da omladinu, kroz različite programe, uključuju u neke korisne stavri, jer ja znam dosta mladih ljudi sa ovog područja koji su korisnici socijalne pomići iako su im roditelji u nasledstvo ostavili i po pet i više hektara zemlje – kazao je Muratović.
D. JOVOVIĆ
Nedostaje stočna pijaca
Muratović navodi da je nedostatak stočne pijace na prostoru Bihora ograničavajući faktor za uspješno bavljenje stočarstvom.
- Stočna pijaca u Petnjici godinama ne postoji, iako su stanovnici Bihora u više navrata tražili da se iznađe mogućnost za njenu ponovnu izgradnju. Zato ponovo apelujemo na Ministarstvo poljoprivrede da se založi i pruži punu podršku realizaciji naznačenog projekta, jer bi to u velikoj mjeri pospješilo razvoj stočarske proizvodnje u bihorskom kraju – ističe Muratović, podsjećajući da se nekad petkom na stočnom pazarištu u Petnjici prodavalo i po 500 jagnjadi.