Na desetine nestalih rojeva pčela na teritoriji opštine Kotor izaziva veliku brigu pčelara, koji apeluju nadležnim institucijama da ispitaju o čemu se radi i da preduzmu adekvatne mjere zaštite. Pčelari su još prošle godine primijetili iščezavanje pčelinjih društava, ali su smatrali da to nije nešto ozbiljno, međutim, ta se pojava nastavila i početkom ove godine, što je već „crveno svjetlo” za uzbunu.
- Ovo je alarmantna situacija, država bi trebalo da preduzme nešto da se otkrije uzrok nestanka pčela i način na koji treba da se sačuvaju pčele, jer ih je mnogo nestalo. Pčele nestaju, a med ostaje, ne znamo zašto. Ili, desi se da druge pčele napadnu tu košnicu, jer tamo nema ko da brani, pa uzmu med. To se vidi po mrvicama oko mednih kapa, što znači da je već napadnuta i da je med „otišao“. Mom zetu u Igalu nestalo je 25 košnica, meni je ove godine propalo osam, a prošle godine 13. Našem članu u Risnu prošle godine nestalo je 35 košnica. Mnogi to prećutkuju, neće da se izjasne, očekuju da će to biti bolje, ali do proljeća je pitanje koliko će ih još biti. Nešto se dešava i apelujemo da nam nadležne institucije države pomognu da suzbijemo ovu bolest i spasimo naše pčelinjake. Mi pčelari se srećemo, pričamo o tim stvarima, ali ne znamo šta je tačno - kaže Stevo Daković, kotorski pčelar sa 30-godišnjim iskustvom.
U Društvu pčelara „Grbalj“”, koje broji 60 članova, bilo je velike štete od orkanskog vjetra koji je ispreturao košnice, a kod jednog broja pčelara zabilježeni su istovjetni gubitci .
- Bilo je slučajeva i na teritoriji Grblja kod mojih kolega. U dva slučaja registrovano je oko deset odsto gubitaka. To je u granici normale, a uzroci tome mogu da budu razni - da pčelar nije na vrijeme zaštitio pčele od varoe, da je stara matica ili je ona neplodna, ili greškom pčelara nije proizvedeno dovoljan broj mladih pčela prije uzimljavanja. U svakom slučaju, bez detaljne laboratorijske analize ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo šta je uzrok nestanka pčela - kazao nam je Božidar Bujković, predsjednik grbaljskog društva pčelara.
U opštini Tivat niko se dosad nije žalio na ovakvu pojavu, kaže Milovan Milović, predsjednik Udruženja pčelara „Pelin” u Tivtu. On ističe da će pravo stanje u pčelinjacima biti vidljivo za od 15 do 20 dana, kada matice budu izrojile svoja legla.
Kako kažu u kotorskom udruženju, jedan njihov član iz Risna poslao je uzorke na analizu u Zagreb, odakle su mu potvrdili virusnu nozemozu. Sumnjajući na tu bolest, pošto u Kotoru nema nadležnog veterinara za ovu oblast, iz kotorskog Udruženja su prije par dana pozvali veterinara iz Herceg Novog.
- Veterinar je uzeo uzorke sa napadnutih pčelinjaka u Kotoru i poslao ih u Specijalističku veterinarsku laboratoriju u Podgorici. Očekujemo rezultate i adekvatna uputstva za zaštitu pčela. Nestaju pčele i kod nas, ne samo na sjeveru Crne Gore, to je aktuelno još od jesenas. Podatke o broju napadnutih pčelinjih društava nemamo, to bi trebalo da prikupimo. Nastojimo da ljude privolimo da nam prijave takve slučajeve, jer, ne znam što je u pitanju, da li sujeverje ili nešto drugo, mnogi neće da prijave nestanak pčelinjaka - kaže Vladan Vuković, sekretar kotorskog pčelarskog društva. On nije htio da iznosi pretpostavke o kojoj se bolesti radi, već hoće da sačeka rezultate laboratorijske analize.
Veći broj mrtvih pčela na podnici košnice tokom zime ukazuje na nozemozu, odavno poznatu bolest, koju još zovu „griza” ili zarazni proliv pčela. Bolesna pčelinja zajednica brojčano slabi i često ostaje bez matice. Stručnjaci ističu da je sigurno utvrđivanje bolesti moguće obaviti samo mikroskopskim ispitivanjem pčela, u specijaliziranim laboratorijima. Za to je potrebno tridesetak mrtvih pčela, skupljenih tokom januara ili februara s podnice košnice. Ti „zimski gubici“ najsigurniji su materijal za utvrđivanje nozemoze, jer tokom zimovanja prvo ugibaju bolesne pčele.
Nozemozu smatraju bolešću koja nanosi najviše štete pčelarstvu i koju valja suzbijati oštrim veterinarsko-upravnim mjerama. Raširena je svuda po svijetu, a suzbijanje bolesti predviđeno je zakonom.
M.D.POPOVIĆ
Nova bolest
Okviri i pročelja košnica uprljani izmetinama pčela izazivaju sumnju da je posrijedi nozemoza. Većinu ugibanja pčelinjih zajednica u rano proljeće stručnjaci pripisuju nozemozi. Ovu bolest prouzrokuje Nosema apis, koja napada ćelije srednjeg crijeva pčela, u kojima se razmnožava i tako ih razara. Bolesna pčela živi kraće od zdrave i obično ugiba izvan košnice, tako da je bolest teško primijetiti. Ponekad, posebno pred kraj zimovanja, može doći i do propadanja cijele pčelinje zajednice. U novije doba smatra se da uzročnik nozemoze otvara vrata ulaska u organizam pčele uzročnicima drugih bolesti, prvenstveno virusnih, te da one čine veće štete nego sama nozemoza.